Izložba ilustracija „Od do“ Katarine Radošević Galić otvara se u ponedjeljak, 7. rujna 2026. u 18 sati u zagrebačkoj Galeriji Kontrast – Centru kulture Dubrava, Dubrava 51A. Riječ je o samostalnoj izložbi umjetnice koja se tijekom svojeg dugogodišnjeg stvaralaštva okušala u različitim područjima vizualne i izvedbene umjetnosti, od slikarstva i kostimografije do ilustracije i fotografije.
Izložbu će otvoriti Svebor Vidmar ispred Centra kulture Dubrava i Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb. Posjetitelji će izložbu moći razgledati do 29. rujna 2026. godine, radnim danom od 10 do 20 sati, a ulaz je slobodan.
Katarina Radošević Galić pripada umjetnicima čiji se rad teško može smjestiti samo u jedno područje. Iskustvo stečeno u kazalištu, kostimografiji i slikarstvu tijekom godina prirodno se prenijelo i na ilustraciju. Na prvi pogled riječ je o različitim umjetničkim disciplinama, no povezuje ih potreba da se liku udahne karakter i da se kroz boju, liniju, pokret ili odjeću ispriča priča.
Upravo se ta povezanost posebno može prepoznati u njezinim ilustracijama dječje književnosti. Kao što kostimograf mora razumjeti osobnost lika prije nego što za njega osmisli kostim, tako i ilustrator mora pronaći način da književni lik dobije svoje vizualno lice. Izraz, držanje tijela, odjeća, boja i detalji tada postaju dio priče, a ilustracija prestaje biti tek ukras uz napisani tekst.
Katarina Radošević Galić tijekom svojeg stvaralačkog rada surađivala je s nizom hrvatskih književnica za djecu i mlade, među kojima su Silvija Šesto, Melita Rundek, Selma Parisi i Mirjana Mrkela. Ilustrirala je njihove priče i slikovnice, gradeći svijet u kojem slika i riječ funkcioniraju zajedno.
U predgovoru izložbi mr. art. Krešimira Gojanović upravo ilustraciju ističe kao jedan od najvažnijih elemenata dječje književnosti. Za dijete je slika često prvi susret s knjigom, još prije nego što u potpunosti razumije napisanu riječ. Ilustracija mu pomaže upoznati likove, prepoznati njihove emocije i zamisliti prostor u kojem se priča odvija.
Radovi Katarine Radošević Galić pritom ne pokušavaju samo doslovno prenijeti ono što je napisano. Autorica književni predložak interpretira na svoj način, dodajući mu vlastiti likovni rukopis. Njezine ilustracije nastaju kombiniranjem različitih planova i elemenata, a iz njih izranjaju likovi naglašenih izraza i raspoloženja. Ponekad su oblikovani jednostavnijim i snažnijim linijama, a ponekad slojevito, uz više tonskih i kolorističkih prijelaza.
Važnu ulogu u tim radovima ima i boja. Nekada je intenzivna i postavljena u snažne kontraste, dok je u drugim radovima smirenija i prigušenija. Njome autorica usmjerava pogled prema pojedinim dijelovima prizora, ali istodobno stvara atmosferu koja prati priču. Kolažiranje dodatno obogaćuje kompozicije pa pojedini radovi mogu podsjetiti na suvremeni alternativni strip ili fanzin.
Posebnost njezina rada nalazi se i u tradicionalnom crtežu. Trag ruke, promjena jačine linije i male nepravilnosti nisu nešto što treba sakriti, nego dio karaktera ilustracije. Upravo kroz takve detalje crtež dobiva živost koju je teško postići potpuno ujednačenim površinama. Likovi zbog toga nisu međusobno nalik jedni drugima, već svaki dobiva vlastiti izraz – od začuđenog pogleda i osmijeha do zamišljenosti i melankolije.
U vremenu u kojem digitalna ilustracija postaje sve prisutnija, ovakav odnos prema klasičnom crtežu podsjeća i na važnost neposrednog kontakta s materijalom. Papir, olovka, boja i trag koji ostavlja umjetnikova ruka dopuštaju pogrešku i promjenu, ali upravo iz toga često nastaju neočekivana likovna rješenja.
U radovima predstavljenima kroz autoričin ilustratorski opus književnost i vizualna umjetnost neprestano se susreću. Slika nadopunjuje tekst, ali istodobno može otvoriti sasvim novi prostor mašte. U njemu djeca plešu s cvijećem i leptirima, pojavljuju se bajkovita bića, a svakodnevne situacije mogu dobiti sasvim drugačije značenje. Ilustracija tako ne govori djetetu samo kako nešto izgleda, već ga potiče da samo zamišlja ono što se nalazi izvan granica nacrtanog prizora.
Takav pristup proizlazi i iz dugogodišnjeg iskustva autorice u kazalištu. Katarina Radošević Galić svoj je likovni rukopis počela razvijati još u mladosti upravo kroz kazališni rad. Ondje je upoznala način na koji različiti umjetnici zajedno stvaraju jednu predstavu, od glumaca i redatelja do scenografa i kostimografa. To iskustvo suradnje kasnije se pokazalo dragocjenim i u radu s književnicima, gdje ilustrator također mora pronaći ravnotežu između tuđe priče i vlastitog umjetničkog izraza.
Katarina Radošević Galić rođena je 1973. godine u Zagrebu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, odjel arhitekture, školu za balet i ritmiku te Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu. Satove glume pohađala je u Zagrebačkom kazalištu mladih kod profesorice Zvjezdane Ladike, a boravila je i u Beču kod profesora Hundertwassera na studiju slikarstva.
Nakon suradnje s brojnim kostimografima, 1996. godine započinje samostalnu karijeru. Tijekom godina napravila je oko stotinu samostalnih kostimografija te održala dvadesetak samostalnih i niz skupnih izložbi. Sudjelovala je i na Zagrebačkim salonima, gdje je izlagala kostime, slike za kostime i ilustracije.
Za svoj kazališni rad dobila je i značajna priznanja. Dobitnica je nagrade ASSITEJA za najbolju kostimografiju za predstavu „Kako je Tonkica kupovala kruh“ kazališta Mala scena. Njezin kostimografski rad vezan je i uz niz zapaženih predstava, među kojima su „Ko to tamo peva“ u Narodnom pozorištu u Beogradu, „Unterstadt“ u HNK-u u Osijeku, „Cyrano de Bergerac“ i „Cirkus primitif balet“ u HNK-u u Zagrebu te „Jučer sam se sjetio plave“ Kazališta slijepih i slabovidnih „Novi život“. Radila je i na baletu „Žetva“ u Sarajevu te baletu „Pepeljuga“ u Skoplju.
Kao ilustratorica potpisuje knjige „Irena i pet kristalnih peharčića“ i „Konj i magarac“ Silvije Šesto, „Savršeni svijet ili važno je biti bez putra na glavi“ Melite Rundek te slikovnicu „Posljednje drvo“ Selme Parisi. Izradila je i naslovnicu knjige „Ljubim i ništa više“ Daniele Bobinski. Sudjelovala je na Ilustrofestu u Beogradu 2020. godine, a godinu poslije i na 28. Biennaleu ilustracija u Bratislavi.
Svoje iskustvo prenosi i mlađim generacijama kroz likovne i kostimografske radionice. Vodila je radionice na Novigradskom proljeću i Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, a uz ilustraciju, slikarstvo i kostimografiju bavi se i fotografijom. Prvu samostalnu izložbu fotografija održala je 2021. godine u Knjižnici Vjekoslava Majera u zagrebačkom Zapruđu. Članica je ULUPUH-a, HZSU-a i HDLU Zagreb.
Izložba „Od do“ tako zagrebačkoj publici donosi priliku da upozna jedan dio širokog stvaralačkog opusa Katarine Radošević Galić i njezin pogled na ilustraciju kao prostor u kojem se susreću crtež, književnost, kazališno iskustvo i dječja mašta.
