Izložba Vesne Robotić „Per terra ad astra“ otvara se 1. rujna 2026. godine u 19 sati u Art caffe baru Zrin, Berislavićeva 3 u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 22. rujna, a zagrebačkoj publici donosi izbor radova nastalih uglavnom tehnikom alkoholnih tinti na Yupo podlozi. Riječ je o tehnici koja je Vesni Robotić omogućila da svoje dugogodišnje slikarsko iskustvo poveže s drukčijim ponašanjem boje i većom slobodom tijekom nastanka slike.
Naziv „Per terra ad astra“, koji možemo prevesti kao „Od zemlje do zvijezda“, dobro pristaje radovima odabranima za ovu izložbu. Među njima nalazimo cvijeće, pejzaže, ljudske figure i prizore iz prirode, ali i slike koje pogled odvode prema nebu i svemiru. Vesna Robotić ne zadržava se na jednom motivu. Zanima je što se s početnom idejom događa kada alkoholna tinta počne ostavljati vlastite tragove na podlozi.
Vesna Robotić rođena je u Novom Sadu, a likovnom umjetnošću aktivno se bavi od osamdesetih godina prošloga stoljeća. Svoje prve ozbiljnije slikarske temelje stjecala je u školi profesora dr. Slobodana Nedeljkovića. Crtež, proporcija i konstrukcija slike bili su važan dio tog razdoblja, što se može prepoznati i u njezinim današnjim figurativnim radovima.
Daljnje iskustvo stjecala je u ateljeu Biljane Vukajlović Ristić, gdje se više posvetila boji i slobodnijem slikarskom izrazu. Tijekom godina radila je u različitim tehnikama, među kojima su ulje i akril na platnu, kolaž i jajčana tempera. Upravo zbog takvog iskustva njezin susret s alkoholnim tintama nije ostao samo na istraživanju efekata koje ova tehnika može proizvesti. Crtež i dalje koristi kada ga slika traži, dok na drugim radovima dopušta boji da odredi najveći dio kompozicije.
Do sada je sudjelovala na 37 kolektivnih izložbi i održala tri samostalne izložbe. Sudjelovala je i na selektiranim izložbama i likovnim manifestacijama, među kojima su „Toranj žena“ u Bujama i „Žene slikari“ u Majdanpeku. U njezinu dosadašnjem radu posebno mjesto zauzima motiv žene, ali posljednji radovi pokazuju sve veće zanimanje za prirodu, organske oblike i apstrakciju.
Veći dio radova na izložbi „Per terra ad astra“ nastao je tehnikom alkoholne tinte na Yupo sintetičkom papiru. Alkoholne tinte brzo se suše, a na glatkoj i neporoznoj površini sintetičkog papira ne upijaju se kao boja na klasičnom papiru. Zbog toga se mogu razlijevati, spajati i ponovno pokretati dodavanjem alkohola. Yupo je sintetička podloga na bazi polipropilena, a upravo njegova neporozna površina omogućuje karakteristično ponašanje alkoholnih tinti.
To je dobro vidljivo na Vesninim slikama. Rubovi boje negdje ostaju vrlo nježni i prozirni, a već nekoliko centimetara dalje pojavljuju se zasićene površine, sitne kružne forme ili tragovi nalik stanicama. Autorica neke od njih zadržava upravo onakvima kakvi su nastali, dok drugima dodaje liniju i određuje jasniji oblik.
Zbog toga se pred pojedinim radovima isplati zadržati malo dulje. Ono što na prvi pogled izgleda kao obična mrlja može nakon nekoliko trenutaka podsjetiti na cvijet, stijenu, dio krajolika ili udaljeno nebesko tijelo.
Priroda je jedan od najčešćih izvora motiva. U radovima Polje bundeva, Proleće u planini, Čarobna livada, Kala te Bulke i irisi prepoznatljivi motivi ostaju prisutni, iako ih alkoholna tinta mijenja i pojednostavljuje. Vesna ne pokušava svaki detalj precizno opisati. Dovoljni su joj karakteristična boja, nekoliko linija ili raspored oblika da bi odredila prizor.
Posebno je zanimljivo Proleće u planini, gdje se krajolik pojavljuje kroz nekoliko zelenih, plavih i zemljanih površina, dok tamne vertikale jasno sugeriraju stabla. U Polju bundeva boja je toplija, a crtež preuzima važniju ulogu. „Kala“ je ponovno drukčija: veliki cvijet ispunjava gotovo cijelu površinu, a mekani prijelazi plave i zelene ostavljaju dovoljno bjeline da kompozicija zadrži lakoću.
Na drugom kraju nalaze se Andromeda I i Andromeda II, Kiša meteora i Nebo noću. Već njihovi naslovi otkrivaju Vesnino zanimanje za svemir. Ovdje se osobine alkoholnih tinti pokazuju posebno zahvalnima. Razlivene boje i kružne strukture lako stvaraju asocijacije na planete, galaksije, maglice i nepoznate površine. Na tamnim podlogama taj je učinak još izraženiji.
Ženska figura također ostaje prisutna. Crvenokosa i Blagoslovena dva su dobra primjera kako autorica spaja crtež s fluidnošću alkoholne tinte. Lice je dovoljno jasno određeno da zadrži karakter figure, dok se oko njega boja širi bez potrebe da svaki oblik dobije ime ili objašnjenje.
Kada se radovi pogledaju zajedno, postaje jasnije zašto je Vesna Robotić izložbi dala naziv „Per terra ad astra“. Na jednom zidu može se naći cvijet ili planinski krajolik, a nekoliko slika dalje prizor koji podsjeća na udaljenu galaksiju. Tu su i ljudski likovi, vegetacija, voda, noćno nebo te radovi koje će svaki posjetitelj vjerojatno protumačiti na svoj način.
Alkoholna tinta Vesni Robotić pritom odgovara upravo zato što joj ne nameće isti način rada na svakoj slici. Nakon iskustva stečenog u klasičnim slikarskim tehnikama, u ovom je mediju pronašla mogućnost da crtež koristi samo onda kada joj je potreban, a da drugdje prepusti glavnu riječ boji.
Izložba Vesne Robotić „Per terra ad astra“ traje do 22. rujna 2026.
