Objavljeno: 14. siječanj 2014.
Pero Lovrović – PJER, rođen je 9. rujna 1947. godine u Rijeci, gradu u kojem je proveo najveći dio života i profesionalnog rada. Po zanimanju hotelijer, cijeli radni vijek proveo je u riječkom hotelu Bonavia, gdje je radio 42 godine. Paralelno s profesionalnom karijerom razvijao je i dugogodišnji odnos prema fotografiji, koja je postupno postala trajna sastavnica njegova života.
Fotografijom se počeo baviti još 1963. godine, u mladenačkom razdoblju, kada je fotografija bila analogni i tehnički zahtjevan medij. Rani početak omogućio mu je dugotrajno iskustvo rada s kamerom i razvijanje vizualnog opažanja kroz različite faze života. Za Pera Lovrovića fotografija nikada nije bila samo hobi, nego kontinuirana aktivnost koja se razvijala usporedno s profesionalnim radom.
Posebno značajan dio njegova fotografskog djelovanja vezan je uz rad kao fotoreporter. Kao honorarni suradnik lista Večernji list radio je 27 godina, prateći događanja u Primorsko-goranskoj županiji. Tijekom tog razdoblja dokumentirao je širok raspon tema: sport, društvene događaje, kulturna zbivanja, crkvene svečanosti i događaje iz crne kronike. Takav rad zahtijevao je brzinu, prisutnost na terenu i sposobnost reagiranja u realnom vremenu.
Fotoreporterska fotografija oblikovala je njegov odnos prema motivu. U takvom kontekstu fotografija nastaje kao dokument događaja, a naglasak je na trenutku i informativnoj vrijednosti kadra. Fotograf mora prepoznati ključni trenutak situacije i zabilježiti ga bez ponavljanja. Dugogodišnji rad u novinskoj fotografiji dao je Lovroviću iskustvo promatranja, anticipacije i brzog kadriranja.
Nakon umirovljenja, njegov fotografski interes pomiče se prema području koje sam naziva „lijepom fotografijom“. Time označava prijelaz iz dokumentarne u estetski i autorski usmjerenu fotografiju. Slobodan od profesionalnih zadataka i rokova, počinje istraživati motive i kompozicije koje nisu vezane uz novinski kontekst. Fotografija postaje prostor osobnog izbora, a ne profesionalne obveze.
U tom razdoblju PJER se okreće motivima prirode, prostora i vizualno zanimljivih prizora svakodnevice. Fotografski kadar više nije definiran događajem, nego estetskim dojmom. Takav prijelaz čest je kod autora koji dolaze iz fotoreporterskog okruženja – nakon dokumentarnog rada razvija se potreba za slobodnijim, likovno usmjerenim pristupom.
Samouk fotograf, Lovrović naglašava da je fotografiju učio „u hodu“. Taj izraz opisuje proces učenja kroz praksu, iskustvo i kontinuirano snimanje. U fotoreportaži formalna edukacija često je sekundarna u odnosu na terenski rad. Dugogodišnja praksa i svakodnevni rad s kamerom oblikovali su njegov tehnički i vizualni osjećaj.
Za Pera Lovrovića – PJER fotografija ostaje važan dio identiteta i u kasnijoj životnoj fazi. Sam autor ističe da mu fotografija i dalje predstavlja veliki dio života. Takav odnos pokazuje trajnost interesa i unutarnju motivaciju, neovisnu o profesionalnim okolnostima. Fotografija ostaje sredstvo opažanja svijeta i osobnog izraza.
U kontekstu njegova opusa moguće je razlikovati dvije faze: dugogodišnju fotoreportersku fotografiju i kasniji autorski pristup „lijepoj fotografiji“. Prva faza obilježena je dokumentiranjem društvenog života i događaja, dok druga donosi estetsku interpretaciju motiva. Takav razvoj pokazuje prilagodbu fotografa novim interesima nakon završetka profesionalne karijere.
Rad Pera Lovrovića svjedoči o generaciji autora koji su fotografiju razvijali kroz praksu, bez formalnog umjetničkog obrazovanja, ali s dugotrajnim iskustvom. Njegova biografija povezuje novinsku fotografiju i autorsko stvaranje, što daje širi kontekst razumijevanju njegova rada. Fotografija za njega nije samo profesija ili hobi, nego trajna životna aktivnost.
U cjelini gledano, opus Pera Lovrovića – PJER temelji se na dugogodišnjem iskustvu fotoreporterske fotografije, kasnijem okretanju estetskim motivima i kontinuiranom osobnom interesu za medij. Njegov rad pokazuje kako fotografska praksa može trajati desetljećima i mijenjati se s životnim okolnostima, a da pritom zadrži osnovnu povezanost s opažanjem i bilježenjem svijeta.
