Samostalna izložba Dinke Grlić u Zagrebu „Ritam prirode u lirskoj apstrakciji“ u Knjižnici Kajfešov brijeg otvara vrata ljubiteljima suvremene hrvatske umjetnosti i lirske apstrakcije.
U srijedu, 15. srpnja 2026. u 18 sati u Knjižnici Kajfešov brijeg (Ulica grada Gualda Tadina 4, Zagreb) otvara se samostalna izložba slika Dinke Grlić, pod nazivom ”Ritam prirode u lirskoj apstrakciji”, izložbu će otvoriti mr. art Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb.Izložba se može pogledati do 9. rujna 2026.,ponedjeljkom, utorkom i srijedom od 13 do 19,30 sati i četvrtkom, petkom i subotom od 8 do 14 sati, ulaz je slobodan.
Ritam prirode u lirskoj apstrakciji Dinke Grlić
Slikarstvo Dinke Grlić predstavlja promišljeno i senzibilno istraživanje ritmova prirode, prevedenih u jezik lirske apstrakcije. Autorica polazi od promatranja neprestanih mijena koje oblikuju svijet oko nas – od mreškanja vode pod dodirom vjetra, titranja trski u polju, slijevanja kišnih kapi i izmjene svjetla tijekom dana, pa sve do sporih, gotovo neprimjetnih preobrazbi krajolika kroz godišnja doba. Upravo ti ciklični procesi postaju temelj njezinog slikarskog promišljanja, pri čemu priroda nije prikazana opisno, niti mimetički, nego se rastvara u ritmove, impulse i tragove koji evociraju njezinu unutarnju dinamiku.
U središtu ovog slikarskog istraživanja nalazi se ideja ponavljanja. Kao što se priroda neprestano obnavlja kroz cikluse rasta, propadanja i ponovnog nastajanja, tako se i kompozicije grade kroz nizanje sitnih slikarskih zahvata i nakupina boje. Svaki dodir kista djeluje poput samostalne jedinice, no tek u njihovom umrežavanju nastaje cjelina. Takav proces podsjeća na temeljne ritmove ljudskog postojanja – otkucaje srca, disanje, kolanje krvotoka – jednostavne, ponavljajuće radnje koje omogućuju cjelokupni život i slikarski čin ovdje postaje svojevrsna vizualna analogija tim univerzalnim obrascima postojanja.
Autorica koristi ekspresivnost boje kao jedno od ključnih izražajnih sredstava: boja kod nje postaje pulsirajuća tvar koja nosi emocionalni i energetski naboj slike, pa u pojedinim radovima prevladavaju svijetli, prozračni tonovi koji prizivaju osjećaj zraka i otvorenosti prostora, dok se u drugima koloristički odnosi zgušnjavaju u zagasitije akorde. Ti tonski efekti stvaraju dojam neprekidnog kretanja, kao da se pred nama odvija proces prelaska iz dana u noć, iz ljeta u jesen, iz bujanja u smiraj.
Posebno važnu ulogu ima gesta, koja je u njezinom izrazu nemirna i vibrantna, tragovi kista ponekad se granaju poput biljnih struktura, a ponekad se grupiraju u guste obrise koji podsjećaju na krošnje drveća, promatrane kroz titravi veo podnevne svjetlosti. U tim gestualnim zapisima osjeća se neposrednost slikarskog procesa, jer slika zadržava memoriju pokreta koji ju je stvorio. Gesta tako postaje nositelj energije i vremena, bilježeći ritam nastajanja jednako kao što priroda bilježi ritam vlastitih promjena.
Likovni prostor izgrađen je kroz dinamično sučeljavanje ploha, linija i organskih oblika, gdje kompozicije često funkcioniraju kao mreže odnosa u kojima se pojedini elementi približavaju, udaljavaju i međusobno preklapaju. Linija sugerira tokove i strujanja, a ploha koja nije strogo geometrijska, širi se kroz slojeve transparentnih, ali i neprozirnih nanosa boje. Takvim postupkom autorica postiže osjećaj dubine unutar slike, stvarajući vizualne strukture koje podsjećaju na slojevite procese neprekidne transformacije i cikličkog gibanja.
U njezinim radovima moguće je prepoznati odjeke lirske apstrakcije, umjetničkog pravca koji naglasak stavlja na spontanost i subjektivni doživljaj prirode. Međutim, ovdje nije riječ o romantičarskom prikazu pejzaža, nego o njegovoj redukciji na osnovne ritmove i elemente. Vidljivi svijet rastavljen je na čestice koje se nalaze na granici figuracije i apstrakcije, povremeno nas asocirajući na vodene površine, treperenje lišća i trave, pejzažne vizure ili mjesečeve kratere, gdje je promatraču ostavljen široki prostor za vlastite interpretacije.
Značajna vrijednost ovog ciklusa nalazi se upravo u sposobnosti autorice da složene prirodne procese prevede u univerzalni vizualni jezik, kroz promišljanje samog čina stvaranja, unutar kojega svaka nanesena mrlja i ritmička sekvenca postaju metafora procesa nastajanja svijeta, od maloga ka velikome, od sjemena u nevidljivom klijanju do već razvijenih i definiranih formi života.
Ova izložba nam tako otvara prostor kontemplacije o povezanosti čovjeka i prirode, o zajedničkim obrascima rasta i obnavljanja, kada se prolaznost malih trenutaka prevede u trajni slikarski zapis koji promatrača uvodi u meditativni ritam o neprekinutom toku života što se stalno mijenja, posve nezavisno od naših napora, u velikom tkanju zemaljskog postojanja.
mr. art Krešimira Gojanović
***
Životopis autorice
Dinka Grlić rođena je 1971. u Vinkovcima. Živi i radi u Zagrebu, gdje je pohađala obrazovanje na području slikarstva kroz verificirane programe za kreativnog crtača i slikara u trajanju od dvije godine u Učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn – Studio Tanay, pod mentorstvom prof. Daniele Pal Bučan.
U Ljubljani je 2022. godine diplomirala na Arthouse – College of Visual Arts i magistrirala na istoj ustanovi 2023. sa temom ”Promjena kompozicijskih elemenata u prirodi i likovnom djelu”, pod mentorstvom prof. Domena Kotnika. Njezin magistarski rad kao složeni umjetnički projekt objedinjuje dvije teme, umjetnost i prirodu i temelji se na land art projektu kojega je radila u sklopu preddiplomskog studija Šole za risanje in slikanje Arthouse, koji ju je potaknuo da nastavi studijsko istraživanje na području likovne umjetnosti u cilju očuvanja prirode, kao jedne od najviših vrednota ljudskog društva, ali i kao moderne prakse na suvremenim studijima. U sklopu daljnjeg neformalnog obrazovanja, završila je programe ”Apstrakcija 1” i ”Apstrakcija 2” u Studiju Tanay, također pod mentorstvom prof. Daniele Pal Bučan.
Izlagala je više puta na skupnim žiriranim izložbama u organizaciji HDLU Istre, na međunarodnom natječaju u Firenci, na skupnoj izložbi u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu, u Laubi, u galeriji Dragutin Trumbetaš, i dr. Sudjelovala je u izradi scenografskih rješenja za potrebe diplomskog filma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu – “Aleksandar”, redateljice Vide Skerk i producenta Antonia Grozdanoskog, te u nizu lokalnih izložbi. Od 2026. članica je HDLU Zagreb.
