Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

KRIPTO ART

Izvor: Jutarnji list
Piše: Patricia Kiš Terbovc

KRIPTO-ART.

Rad umjetnika pod imenom Beeple u Christie‘su je prodan za gotovo 70 milijuna dolara. Pitali smo stručnjake što misle o tome

Hrvatsko tržište umjetnina, malotko se s nama neće složiti, poprilično je konzervativno. Na aukcijama u pravilu najbolje prolaze autori moderne umjetnosti predvođeni Vlahom Bukovcem. Iako su se pojavili posljednjih godina i kolekcionari koje zanima suvremena umjetnost, moglo bi ih se nabrojati na prste, možda ne jedne ruke, no dvije svakako.

U međuvremenu, u Christie'su su ovaj četvrtak na prodaju ponudili rad umjetnika čije je umjetničko ime Beeple, zapravo se zove Mike Winkelmann. Naveli su pri tome da je riječ o povijesnom trenutku jer je ovo "prvi put da aukcijska kuća prodaje digitalni rad koji se ubraja u NFT (Non-fungible token): u doslovnom prijevodu riječ je o tokenu koji se ne može zamijeniti nečim drugim. Odnosno, drugim riječima, kupuje se token, digitalna vrijednost umjetnine, a ne slika koja stoji na zidu. Rad je prodan za gotovo 70 milijuna dolara.
 

Zvijezda Instagrama

Noah Davis, koji je specijaliziran za suvremenu umjetnost u toj kući, kaže kako je mogućnost da se kupi rad koji potpisuje Beeple jedinstvena prigoda da se uđe u "blockchain" jednog od vodećih suvremenih digitalnih umjetnika.

Kako nam objašnjava Ivan Voras, autor knjige "The Sceptic’s guide to Bitcoin, Cryptocurrencies and the Blockchain": "Blockchain je specijalna vrsta baze podataka koju mogu istodobno koristiti milijuni ljudi, a koja ima svojstva da su podaci zapisani unutra nepromjenjivi. Zbog toga se blockchain koristi, uz još neke algoritme, za pohranu informacija o transakcijama koje imaju neku vrijednost, kao u slučaju kriptovaluta. Najpopularniji takav sustav je Bitcoin, koji je bio prva kriptovaluta". Kako uopće prevesti ovaj pojam, pitamo. Postojalo je nekoliko pokušaja, govori, no blockhain se u pravilu ne prevodi.

U svakom slučaju, konzervativnijem umjetničkom svijetu Beeple je nepoznat, a možda i sam pojam blockhain, no oni koji često konzumiraju internetsku kulturu, upoznati su s umjetnikom iz Južne Karoline koji živi u bratovu vrtu, ima 1,8 milijuna sljedbenika na Instagramu, što je prepoznala industrija, te radove od njega naručuju među ostalima Kate Perry, Nike, Louis Vuitton, Childish Gambino, Elon MuskSean Lennon.

Posljednjih tjedana dao je mnoge intervjue. I sam će priznati da je riječ je o jednom od onih tržišta kojemu je pandemija pomogla da se brže razvije, kako je rekao za The Art Newspaper, "ljudi su doma za kompjutorima, smanjene su im opcije. Ne mislim da bi inače sve tako brzo eskaliralo na ovom području".

Apstrakcija, fantazija, groteska, apsurd... nema zapravo čime se Beeple u likovnom pogledu nije bavio. Njegovim riječima, zanimaju ga "opsjednutost društva strahom i tehnologijom, želja za bogatstvom i istodobno prezir prema bogatima, kao i politička previranja". Krenuo je od apstrakcije pa prelazio na komentare svakodnevice: "Nakon godina rada, danas se gotovo čini kao da sam politički ilustrator. No, umjesto da crtam, koristim najnaprednije 3D alate i tako komentiram aktualne događaje gotovo u realnom vremenu". U tridesetim je godinama, a nadimak je dobio prema jednom plišancu. Grafički je dizajner i ilustrator.

Njegov rad kritika opisuje "političkom skicom u distopijskoj videoigrici", a sam je rekao u nedavnom intervjuu za The New York Times: "Umjetnički svijet možda se i pita tko sam, no ja imam gotovo dva milijuna sljedbenika na Instagramu. A aukcija Christie'sa dat će mi potrebnu potvrdu. I meni i, općenito, digitalnim umjetnicima". I to je - to. Njima nije toliko potreban posrednik za prodaju, koliko valorizacija koju može dati aukcijska kuća tog profila.

Rad koji je ponudio na prodaju zove se "Svakog dana, prvih pet tisuća dana", a započeo ga je u svibnju 2007. Radi na dnevnoj bazi, a sve prvo stavlja na društvene mreže. I tako trinaest i pol godina.
Postavlja se, naravno, pitanje tko bi platio bogatstvo da gleda meme, videoisječak, rendering ako to može i besplatno činiti online, tko će platiti da posjeduje umjetninu u virtualnom vlasništvu. Odgovor leži upravo u spomenutom blockhainu. Uostalom, već postoje mnogi kolekcionari upoznati s činjenicom da se i na ovom tržištu umjetnina može zaraditi konkretan novac. I sam Beeple već je pridonio popriličnoj zaradi jednog od njih. Pablo Rodriguez-Fraile kupio je jedan njegov videoisječak u trajanju desetak sekundi, koji se sprda s bivšim američkim predsjednikom Trumpom. Rad je platio u listopadu 67.000 dolara, a početkom ožujka prodao ga je za šest milijuna dolara. U kriptovalutama. To je potaknulo daljnje rasprave o umjetnosti koja spada u područje NTF.
 

Kopije starih majstora

Kako, dalje, govori Voras: "Odnedavno, popularno je koristiti blockchain i za pohranu vlasništva određenih proizvoda ili sadržaja. Pojam NFT koristi se kao potvrda o vlasništvu, a riječ je o zapisima vlasništva u blockchainu. Tako se, unatoč tome što je digitalna dobra odnosno sadržaje uvijek moguće kopirati, uvijek može utvrditi tko je zapravo njihov vlasnik. To ne sprečava kopiranje digitalnih dobara, samo omogućuje točno i sigurno utvrđivanje vlasništva. U kripto umjetnosti je u posljednjih nekoliko tjedana prodano nekoliko milijardi digitalnih dobara na taj način, ali nisu samo umjetnine na prodaju. Osnivač Twittera tako prodaje vlasništvo nad prvom porukom na Twitteru uopće. Prihod od prodaje ide u dobrotvorne svrhe. Trenutačno se prodaje za 2,5 milijuna dolara”.

Teoretičar umjetnosti Krešimir Purgar upoznat je s tom pojavom: "Fenomen tzv. bitcoin umjetnosti, odnosno umjetnosti koja se stvara, distribuira i prodaje na internetu, može biti protumačen na različite načine, kao i uvijek, ovisno o ideološkoj perspektivi iz koje ga promatrate, odnosno, ovisno o tome kakva su vaša stajališta o suvremenoj umjetnosti općenito, zatim o korištenju digitalne tehnologije, o kapitalizmu, položaju individue u umreženom društvu itd. Ako taj fenomen promatramo iz marksističke perspektive, vjerojatno ćemo konstatirati da na svijetu danas postoje brojni ljudi koji su stekli bogatstvo zahvaljujući 'neopipljivim' digitalnim platformama i da zato ne vide problem u tome da iskeširaju milijune za jednako neopipljivu umjetnost. Cijena takvih radova formira se prema tome koliko kupac ima novca, dakle subjektivno, a ne koliko rad vrijedi objektivno.

Unatoč proklamiranoj egalitarnosti na internetu, u ovom bi slučaju riječ bila o dobroj staroj klasnoj borbi u kojoj onaj tko ima novac, definira njegovu razmjensku vrijednost. S druge strane, možemo se prisjetiti Waltera Benjamina i njegove teze iz 30-ih godina prošlog stoljeća o tome da mediji koji omogućuju reprodukciju i nesmetanu distribuciju nebrojenih kopija starih majstora, kao što je u njegovo vrijeme bila fotografija, a danas je to internet, oduzimaju jedinstvenost i 'auru' klasičnog umjetničkog djela. Iz perspektive tog teoretičara, uvjeren sam da bi on ovakvoj, digitalno kreiranoj, distribuiranoj i prodavanoj umjetnosti ponovo pripisao auru kakvu su imala klasična umjetnička djela jer, kao što znamo, tzv. NFT tehnologija danas omogućava da jednu sliku ili video gledaju svi, ali da ona ima svog 'digitalnog vlasnika'. Na ovaj način svjedočimo povratku aure u umjetničkim djelima koja više ne moraju biti materijalna da bi bila jedinstvena". Purgar dodaje da postoji i treća strana u priči, u kojoj "kao i uvijek u umjetnosti, nailazimo na problem vrednovanja umjetničkog djela ili, jednostavnije rečeno, posjeduje li ono ikakvu vrijednost osim činjenice da je proizvedeno digitalno, prikazano i na kraju prodano.
 

Gorući Banksy

Osim klasne i tehnološke dimenzije, čini mi se da je najintrigantniji aspekt kripto umjetnosti upravo pitanje koje postavljamo svakom umjetničkom djelu, a ono glasi: ima li ono ikakvu spoznajnu vrijednost? Odgovor na to pitanje mogli bismo potražiti u teorijskim tekstovima Artura Dantoa i njegovu tumačenju radova Andyja Warhola. Naime, za razliku od tehnologije koja uvijek napreduje, razumijevanje umjetničkog djela uvijek počinje ispočetka".

Inače, Beeple je jedan od poznatijih umjetnika na ovom području, ne i jedini. Trevor Jones skupio je više od tri milijuna dolara, prodavši nešto više od 4000 digitalnih izdanja Bitcoin Angela. Online aukcija bila je gotova u sedam minuta. Djela su mu poprilično zanimljiva, uključuju izrezane novinske članke. Nedavno je stavio post u kojemu upozorava ljude da ne prodaju Bitcoin Angele, jer ako ih sada prodaju, ne razumiju o čemu je riječ, te zaključio "pričekajte šest mjeseci pa mi kasnije zahvalite. I sačuvajte ovaj Tweet".

Prije dva dana spaljen je rad "Moroni" koji potpisuje poznati Banksy. Spaljen je u Brooklynu, a sve se uživo prenosilo preko Twitter računa @BurntBanksy. Nakon toga je prodan za 382.336 dolara, preko NFT tehnologije, jer se na sam čin gledalo kao na umjetnost. Rad "Moroni" inače je kritika upravo aukcijskog svijeta.

Piše: Patricia Kiš Terbovc

Tags:

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.

NAVIGACIJA