Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

PETAR HRANUELLI izlaže u Centru za kulturu Čakovec

 

vrijeme: 21. ožujka 2019. u 19.00 sati – 8. travnja 2019.
mjesto: Trg Republike 3, 40 000 Čakovec

Izložbu će otvoriti povjesničarka umjetnosti Iva Körbler

PETAR HRANUELLI izlaže u Centru za kulturu Čakovec


Skulpture i crteži Petra Hranuellija

Što razmišljam gledajući skulpture Petra Hranuellija? Gledam li najprije volumen, elemente forme, materijal iz kojeg su izrađene, površinu, morfologiju, utjecaje… ili me neodoljivo privlači njihova poruka, simbolizam i kontekst u koji umjetnik pozicionira ženu kao vječnu temu? Događa se upravo ovo drugo.
Te dimenzijama male, ali iznimno moćno oblikovane skulpture žena, u punoći volumena i snazi s kojom je u njima zatočena energija oblikovanja, emaniraju na promatrača poruku o ženi kao ne samo vječnom vitalističkom principu, već otkrivaju Petra Hranuellija kao feminista u najčišćem značenju pojma, bez suvišnih ideoloških natruha. Mogli bismo reći kako autor motivu žene prilazi arhetipski, a mogli bismo jednako tako istaknuti kako je vrlo zanimljivo da u današnje vrijeme – kada svi drže dijetu ili imaju iskrivljene standarde o izgledu ženskog tijela – jedan umjetnik ponovno želi staviti u prvi plan arhetipski simbol plodnosti, obnavljanja života, ali i žene koja je postojana, stamena i otporna na sve životne nedaće i bure. Hranuellijeve skulpture žena ne može otpuhati niti velebitska bura, a kamoli da im može nauditi neki frustrirani pripadnik muškog roda.

No, ovaj je skulptor dugo tražio i usavršavao svoj izraz, svjestan obvezujućeg i opterećujućeg konteksta velike tradicije moderne i suvremene hrvatske skulpture, posebice u kamenu i bronzi. U njegove oblike nisu ugrađene samo paleolitske Venere, simboli plodnosti dalekih civilizacija, barokne raskošne i putene ljepojke, već je umjetnik sam sebi postavio zahtjevnu granicu: u opsežnom stilsko-morfološkom vokabularu kojeg su nam ostavili hrvatski moderni i suvremeni kipari i kiparice, Hranuelli je percipirao i razumio kiparske probleme i rješenja – ili im je tek postao intuitivno blizak - Frana Krišinića, Ive Lozice, Koste Angelija Radovanija, Zvonimira Lončarića, Milene Lah, Velibora Mačukatina, Vjekoslava Rukljača i Marije Ujević-Galetović, ali ih nije prepisao. Hranuellijeve skulpture pokazuju pomno studiranje anatomije ženskog tijela i pokreta, iako na prvi pogled djeluju tako voluminozno: to što su punijeg volumena, ne znači kako je na kiparu lakši zadatak da ih volumenski i prostorno oživi i „pokrene“. Štoviše, taj je proces još zahtjevniji.

Mramor i kamen iz kojeg izlaze Hranuellijeve žene iznimno je dinamiziranih površina i ploha, kao da ih je zaista oblikovala tisućljetna erozija vjetra i vode. One postoje još od prije svijeta – što bi se reklo – prije ove naše civilizacije, a toliko će trajati i u budućnosti nakon nas. U oblikovanju površine, kao i specifičnoj atemporalnoj morfologiji poput totema i simbola plodnosti, umjetnik iznimno pazi da ih pretjerano ne dorađuje, odnosno, pomno ih usavršava, ali pazi da svaka mala forma ostane sačuvana kao da je dio prirode ili svojevrsni u prirodi pronađeni objekt (objet trouvé) ma koliko to nekomu u interpretaciji i kontekstualizaciji zvučalo pomalo bizarno. U ideji kako su žene dio prirode, i često po mnogim parametrima bliže njoj od muškaraca, Hranuelli ne pretjeruje, već ju odlično balansira kao poruku svojih skulptura.

Crteži u tušu na bijelom papiru mogu biti shvaćeni kao predlošci za skulpture, ali jednako tako kao samostalna likovna slika i artefakt. Oni su jednostavni, čisti i nepretenciozni, i u svojoj voluminoznosti izazivaju tiho poštovanje. No, uvijek ćemo u Hranuellijevim crtežima ženskog tijela zapaziti nježnost i određeno strahopoštovanje pred time koliko je žensko tijelo zapravo vrlo moćan stroj. Ponekad smo zaista bliže vodama, zemlji, vjetru i fazama Mjeseca, nego ostatku naših muških polovica, a taj fenomen Petar Hranuelli iznimno senzibilno prepoznaje i utiskuje u svoje crteže i skulpture.

Iva Körbler



Izvor: https://czk-cakovec.hr

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nedeljko Tintor - Vježba tehnike crtanja ugljenom i kredom na toniranom papiru

 

vrijeme: subota 23.03 2019. u 15 sati
mjesto: Mjesni ogranak August Šenoa, Pavla Hatza 8, Zagreb

Vježba tehnike crtanja ugljenom i kredom na toniranom papiru


Pozivamo Vas da dođete na vježbu crtanja ugljenom i kredom na toniranom papiru koju će voditi
akademski slikar Nedeljko Tintor.

Potrebno je imati:
-školska kreda
-crtači ugljen
-pair A-5 - tonirani papir za pastele
-lak za kosu (nije obavezno)


Kreda je crtački materijal i instrument, koja se po svojstvima nalazi između ugljena i olovke.

Po kemijskom sastavu, riječ je o relativno čistom kalcij-karbonatu (CaCO2) s primjesama raznih nečistoća kao što su željezni oksidi, gline i dr. U prirodi je nastala skamenjivanjem školjki morskih životinja. Dobiva se jednostavnim procesom mljevenja s vodom čime se oslobađa nečistoća i pretvara u fini bijeli prah koji se kasnije oblikuje u štapiće. U pravilu je vrlo otporna na učinke zraka i svjetlosti.

Nezašiljena ili položena postrance ostavlja trag kao ugljen, prašan i difuzan, a zašiljena iscrtava obrise predmeta jasno i oštro poput olovke, te je dakle njome, za razliku od crtačkog ugljena, moguće vući oštre i tanke linije.

Kreda se proizvodi u raznim bojama, no u slikarstvu se tradicionalno najviše koristi bijela, crna i crvena (sangvina), koje se u obliku sedimenta nalaze u prirodi. Riječ je o nataloženim sedimentima s morskog dna koje su geološke aktivnosti s dna mora izbacile na kopno. Dvije najglasovitije takve litice od krede nalaze se u blizini Dovera u Engleskoj i kod Dieppea na francuskoj strani La Manchea.

Krede korištene u slikarstvu su finije od onih koje se koriste u nastavi, za pisanje na školskoj ploči. Školske krede se proizvode u različitim bojama (npr. žuta, ljubičasta, plava), a mogu se koristiti i na asfaltu. Nekoć ih je u nas proizvodila tvrtka "Karbon" iz Zaprešića i ta proizvodnja je danas obnovljena.

Bijela kreda zapravo je kalcitni ili kalcijev karbonat, mek i sjajnobijel. U početku je bila upotrebljavana za podizanje plasticitete u drugim medijima. Kasnije joj je uporaba proširena na koloriranim papirima i papirima u boji (vidjeti ovdje primjer Degasova crteža).

Crna kreda, također zvana i "ugljena olovka", "carboncio", zapravo je po sastavu ugljeni škriljavac za kojeg Cennino Cennini u svojoj knjizi "Il libro dell'arte" početkom 15. stoljeća navodi da se dobavlja iz Pijemonta, dok Giorgio Vasari tvrdi da potječe iz francuskih brda. Čvrsto prijanja na papir. Gusti sastav koji je zapravo mješavina ugljena i gline, omogućuje rezanje u štapiće. Ostaje drobiva i fine teksture kako bi ostavila gust crni trag na papiru, kojim se postiže visoka preciznost opisa.Kao medij iznova je otkrivena u 16. stoljeću, te je postala široko korištena, zbog mogućnosti oblikovanja mekih tonskih prijelaza i preciznih linija.

Crvena kreda, također zvana i sangvina (sanguina), dobiva se miješanjem željeznog oksida (hematita) i gline. O količini hematita u kredi ovisi njezin ton, koji može varirati od svijetlocrvenog do narančastog ili smeđeg. Omogućava fine tonske prijelaze, linija joj je meka i precizna. Osobito je pogodna za crtanje ljudskog tijela, napose portreta. U tu svrhu naširoko su koristili francuski rokoko slikari 18. st.

Kreda se za pripremne studije koristi od 16. stoljeća, a kasnije i za samostalne crteže.

Slikari baroka osobito su često znali koristiti prednosti prašne strukture medija krede, koristeći crteže kredom, koje bi navlažili i protisnuli kroz tiskarsku prešu, za umnožavanje takvog crteža na drugi papir u formi zrcalne kopije.

Sve tri osnovne krede (bijela, crna i crvena) obilato su korištene za skice, te za tzv. podcrteže, tj. pred-skice na samom crtežu, primjerice crtežu tintom, iz razloga što bi se njezin trag relativno lako gotovo potpuno mogao izbrisati tj. otresti (kao i u slučaju krojačke krede), lavirati (osobito sanguinu) ili prekriti.

Kreda je vremenom do te mjere priznata ravnopravnom tehnikom da je npr. Academia San Luca u Rimu, za crtež crnom kredom, slikaru Antoniu Balestri 1694. dodijelila godišnju nagradu.

Kreda naime omogućava izrazito fine, stupnjevite tonske prijelaze, osobito sanguina.

Kredu su osobito voljeli slikari koji su se bavili i grafikom, i koji su u grafiku unosili slikarske elemente, ili obratno: koji su u svoje slike unosili elemente grafike, te slikari koji su u crtežu pokazivali težnju prema slikarskim tj. ne-linearnim, difuznom oblikovanju forme.

Najbolji primjer jednih i drugih, vjerojatno je Goya.

U 19. stoljeću osobito je kredu proslavio Edgar Degas.

Kod nas zapažene radove u kredi su izveli Slava Raškaj, Maksimilijan Vanka, Tomislav Krizman, Ljubo Babić i Alfred Krupa.

Po završetku crtanja na papiru, crteže kredom nužno je fiksirati posebnim sredstvima, kao i kod ugljena. Kao priručno sredstvo, može se koristiti običan lak za kosu.

Izvor: wikipedia.org



Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Skupna izložba slika i skulptura "Sloboda boja"

 

Izložba se otvara 08.03.2019. godine u 19 sati u u Galeriji Mjesnog odbora Maksimir, Barutanski breg 5, Zagreb



Skupna izložba slika i skulptura
Autori:

Anita Kunić, Emina Jaić, Vera Antolić, Veseljka Kos, Zoran Hercigonja, Vlatka Bauer, Danica Kuštrak, Zvjezdana Žužić, Ana Prenc Gabriš, Branka Zobenica, Verica Kovač, Vesna Grgičin, Mia Behtan,  Emina Alagić, Marija Hećimović, Irena Sara Mraz, Frano Perica, Blaženka Krivičić, Dubravko Đurđek, Snježana Požar, Doroteja Meštrović

Organizatori izložbe :
Portal Ludvig dizajn
Udruga Fijaker

Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

  • IMG_5212 Govornici int
  • IMG_5220 Izložba SLOBODA BOJA svi
  • 53730330_1962875987174149_4932712137786130432_n
  • 53681221_1962876013840813_151784616687042560_o
  • 53567254_1962876003840814_7536450964799094784_n
  • 53439752_1962876083840806_234234339364175872_o
  • 52895333_1962876047174143_4413430624396771328_o
  • 53674877_1962876057174142_3357554610217680896_o
  • 53746376_1133759063471456_6971502180842864640_o
  • 53662387_1133758893471473_951383256618500096_o
  • 53525788_1962016957260052_7805257179555954688_o
  • 54348326_251810969060479_2286051671064707072_n
  • 54278381_537959993361641_5324300141706870784_n
  • 54202391_2415228102038866_4636463899506376704_n
  • 54267887_644415949325475_2763092988551757824_n
  • 53910554_305858230093595_4650568799739707392_n
  • 54190753_1998145097160562_2652605989949276160_n
  • 54257043_664526000633536_4457606312951283712_n
  • 54230739_410517973038362_5484715967621627904_n
  • 53784025_520592745013865_3597414098314199040_n
  • 53786403_497532760777107_5216038979840770048_n
  • 53749492_2093367374116641_5220894126836285440_n
  • 53761317_779007539139950_210479725653524480_n
  • 53585251_2105824356163069_6629525017740705792_n
  • 53563578_2306548646063309_8973400967382827008_n
  • 53646056_360667531455013_5563962662603194368_n
  • 53549384_303272497002350_4902541951036817408_n
  • 53676915_2817905961766961_4531532531295584256_n
  • 53585093_2047835778669022_6665246784727547904_n
  • 53516251_792640261094608_4627815549064183808_n
  • 53541682_423997225009293_3565914868294877184_n
  • 53537457_631508370626524_8339629644655362048_n
  • 53544483_560484264435689_7041230678540681216_n
  • 53496342_793405167688970_1863146457838649344_n
  • 53465067_266238810945254_213072700489334784_n
  • 53381733_573390959809996_7975542423705092096_n
  • 53492900_2165012027144362_6651384137829580800_n
  • 53377783_334587090498205_6607156776523530240_n
  • 53482243_1227829307393189_8156266654586634240_n
  • 53461682_565089120660289_1674917222578913280_n
  • 53294715_260763671516377_3172008153264947200_n
  • 53333178_2367550873468779_1357800906439000064_n
  • 53330483_2079063672391272_6735897755501199360_n
  • 53325242_328245557811487_5600554310791331840_n
  • 53325188_2162854247125268_1924798179342024704_n
  • 53261094_325236434791319_8291026179826122752_n
  • 53289697_2320070848282000_8674719776158777344_n
  • 53226215_2039403186145488_7565871031215194112_n
  • 52599259_582990415501634_7132694425175588864_n
  • 54255521_248321946046473_5849372967523319808_n
  • 53510689_829160370752611_8267675855682011136_n
  • 53625634_2394407613911194_7163465744137584640_n
  • IMG_20190308_214324
  • IMG_20190308_214341
  • IMG_20190308_214315
  • IMG_20190308_214253
  • IMG_20190308_214309
  • IMG_20190308_214246
  • IMG_20190308_214237
  • IMG_20190308_214228
  • IMG_20190308_214213
  • IMG_20190308_214202
  • IMG_20190308_214221
  • IMG_20190308_214147
  • IMG_20190308_214144
  • IMG_20190308_214151
  • IMG_20190308_214136
  • IMG_20190308_214130
  • IMG_20190308_204659
  • IMG_20190308_210209
  • IMG_20190308_204704
  • IMG_20190308_210222
  • IMG_20190308_191038
  • IMG_20190308_185920
  • IMG_20190308_185923
  • IMG_20190308_185915
  • IMG_20190308_191022
  • IMG_20190308_185851
  • IMG_20190308_185841
  • IMG_20190308_185855
  • IMG_20190308_185848
  • IMG_20190308_185831
  • IMG_20190308_185815
  • IMG_20190308_185838
  • IMG_20190308_185818
  • IMG_20190308_185834
  • IMG_20190308_180301
  • IMG_20190307_184646
  • IMG_20190307_184640
  • IMG_20190306_164922
  • naslovna
  • 54520225_303888333608966_3801766447529590784_n
  • 54435531_2610392725654590_326457397562310656_o
  • 53843125_2610391408988055_3737896358237962240_n
  • 53818366_269785067266447_5386229919392989184_n
  • 54278291_2610378535656009_6189077680609034240_n (1)
  • 53819601_2610391302321399_2392900922561789952_n
  • 54278106_269503890627898_7474307250496995328_n
  • 53799286_10216171896284481_7749951521340522496_n
  • 54278291_2610378535656009_6189077680609034240_n
  • 53804645_10216171897524512_2159513812741390336_n
  • 53781064_2610392298987966_1542375296328531968_o
  • 53766658_396988630865058_8434402414483734528_n
  • 53607327_2610391285654734_5341019616166543360_o
  • 53642168_298607854146338_5835359932345483264_n
  • 53613654_405219940276579_5377961231174860800_n
  • 53668376_269503767294577_6044565272482807808_n
  • 53607258_2088469267908406_8065406939267334144_o
  • 53607134_331620417701949_1301705335018356736_n
  • 53588150_10216171897164503_6385582952775942144_n
  • 53589962_294172877943066_8160453942757556224_n
  • 53573898_544430719411564_2655058923081433088_n
  • 53442025_2610391395654723_7977417146865025024_n
  • 53465075_2610392742321255_500407124988264448_n
  • 53572970_10216171896764493_3896830205687234560_n
  • 53513176_2668075793518307_5046039187808059392_n
  • 53435032_2132542766830596_4696254504306212864_n
  • 53403648_2610390038988192_6339621906446024704_o
  • 53429993_10216171895764468_5247300036743659520_n
  • 53403617_269503970627890_4330876147467288576_n
  • 53365749_364831857702210_8783974394025213952_n
  • 53392873_269503853961235_2638160692082900992_n
  • 53399066_2610390072321522_3751807387942518784_n
  • 53395059_2610390392321490_7125533065425715200_n
  • 53397798_269504050627882_1229635882575724544_n
  • 53355832_2633050316768304_8717156050203049984_n
  • 53359632_354858925114638_3800049164985827328_n
  • 53348908_2610391518988044_8816265345430978560_o
  • 53323407_269504000627887_7643989790475419648_n
  • 53306901_328020794494627_2996363898031964160_n
  • 53323376_269503940627893_3201640558569193472_n
  • 53294739_2610390058988190_4688817781318090752_o
  • 53258132_645606212559961_1689149391283159040_n
  • 53285513_269520040626283_3186374303473991680_n
  • 53283552_10216171894804444_5677685798804127744_n
  • 53264588_2136649323120099_3263641649892294656_n
  • 53160414_2610391295654733_4092395769074548736_o
  • 53169460_398207160973373_5948829089950334976_n
  • 53082635_10216171895404459_4658689079657889792_n

Stranica 1 od 151

Prodaja slika Online

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.