Vijesti iz kulture
Novi galeristi
Kolumna Milana Zagorca
-
Slikarstvo
Moćne boje slikarstva
Slikarstvo je jedan od najstarijih oblika likovnog izraza, koji se razvijao kroz povijest u brojnim smjerovima, stilovima i tehnikama. Ono je medij kroz koji umjetnici interpretiraju svoje unutarnje doživljaje, vanjsku stvarnost, emocije i ideje. Kroz stoljeća, slikarstvo je reflektiralo kulturne, društvene i političke promjene, a njegov razvoj pratio je tehnološke inovacije i estetske preokupacije svake epohe. Današnje slikarstvo nastavlja graditi na bogatoj tradiciji, dok istovremeno istražuje nove oblike izraza, materijale i teme.
Jedan od prvih poznatih primjera slikarstva potječe iz prapovijesti, s pećinskih zidova koje su ukrašavali rani ljudi. Ti rani primjeri, poput onih iz špilja Altamira u Španjolskoj ili Lascauxa u Francuskoj, prikazuju jednostavne slike životinja i ljudskih figura, koje su često služile ritualnim ili magijskim svrhom. Boje su se dobivale iz prirodnih pigmenata poput ugljena, okera i hematita, a tehnike su bile jednostavne – slikari su koristili prste, kosti ili grane kao alate. Ove slike svjedoče o prvoj ljudskoj potrebi za vizualnim izražavanjem, koja će se tijekom milenija razvijati u sofisticiranije oblike.
Antičko slikarstvo, osobito u civilizacijama poput egipatske, grčke i rimske, donosi novu razinu složenosti u tehnikama i temama. Egipćani su razvili strogo kodificirani stil koji je služio za prikazivanje religijskih scena i kraljevskih figura. Proporcije i pozicije figura bile su strogo definirane, a boje su imale simbolična značenja. Grčko slikarstvo, osobito na vazama i freskama, prikazivalo je mitološke i svakodnevne prizore, a rimsku umjetnost karakterizirala je upotreba freski u privatnim i javnim zgradama, kao i mozaici, koji su bili popularni oblik ukrašavanja interijera.
Srednji vijek donosi promjenu u fokusu slikarstva, gdje je religija dominantna tema. U Europi, slikarstvo postaje sredstvo za prenošenje biblijskih priča i vjerskih poruka. Razvijaju se tehnike fresko slikarstva i iluminacije rukopisa. Bizantska umjetnost, sa svojim ikonama i mozaicima, imala je stroga pravila i kanone, a boje poput zlata i plave korištene su za prikazivanje svetih figura. Tijekom ovog razdoblja, perspektiva i realizam nisu bili važni; naglasak je bio na duhovnom značenju slike.
Renesansa, koja počinje u Italiji u 14. stoljeću, donosi revoluciju u slikarstvu. Umjetnici poput Leonarda da Vincija, Michelangela i Rafaela donose inovacije u prikazivanju prostora i volumena kroz tehniku linearnog i atmosferskog perspektivnog slikanja. Razvijaju se i tehnike ulja na platnu, što omogućava bogatije boje i detaljniji prikaz svjetla i sjene. Renesansni slikari vraćaju se klasičnim temama iz grčke i rimske mitologije, dok istovremeno istražuju nove teme, poput portreta i pejzaža. Ovo razdoblje također donosi razvoj znanosti o anatomiji, što omogućava preciznije prikazivanje ljudskog tijela.
Barokno slikarstvo, koje se razvija u 17. stoljeću, karakterizira dramatičnost, dinamičnost i emocionalni intenzitet. Umjetnici poput Caravaggia, Rubensa i Velázqueza koriste snažne kontraste svjetla i sjene (tenebrizam) kako bi stvorili dramatične efekte. Barokne slike često su grandiozne, s bogatim detaljima i složenim kompozicijama. Portreti, vjerske i mitološke scene, kao i prizori iz svakodnevnog života, bile su česte teme. Slikarstvo u ovom razdoblju služi ne samo za ukrašavanje crkava i palača, već i za izražavanje moći i statusa naručitelja.
S klasicizmom i rokoko stilom, koji dominiraju 18. stoljećem, dolazi do povratka klasičnim idealima ljepote, reda i harmonije. Klasicizam se inspirira grčkom i rimskom umjetnošću te naglašava čistoću linija i simetriju. Umjetnici poput Jacques-Louisa Davida koriste stilizirane kompozicije kako bi prikazali povijesne ili mitološke teme s moralnim poukama. S druge strane, rokoko stil, s umjetnicima poput Jean-Honoréa Fragonarda, donosi lakše, razigranije teme, često prikazujući scene iz aristokratskog života, pastoralne idile i ljubavne intrige. Boje su nježne, a kompozicije fluidne i elegantne.
Slikarstvo 19. stoljeća donosi različite umjetničke smjerove, od romantizma do realizma i impresionizma. Romantizam, sa svojim naglaskom na emocijama, subjektivnom iskustvu i prirodi, donosi nove teme i tehnike. Umjetnici poput Eugènea Delacroixa i Caspara Davida Friedricha koriste snažne, često simbolične boje i dramatične prizore kako bi izrazili osjećaje strahopoštovanja, melankolije ili uzvišenosti pred prirodom. Realizam, koji se razvija kao reakcija na idealizirane prikaze u klasicizmu i romantizmu, donosi prizore iz svakodnevnog života, često prikazujući radničku klasu i ruralne prizore. Gustave Courbet i Jean-François Millet neki su od ključnih umjetnika ovog pravca.
Impresionizam, koji se pojavljuje u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja radikalnu promjenu u slikarstvu. Umjetnici poput Claudea Moneta, Edgara Degasa i Pierre-Augustea Renoira istražuju svjetlo, boju i atmosferu na način koji dotad nije viđen. Koriste kratke, brze poteze kistom kako bi uhvatili trenutne dojmove prirode i svakodnevnog života. Impresionisti su često slikali na otvorenom, istražujući promjene svjetla i boje tijekom dana. Njihov fokus bio je na doživljaju trenutka, a ne na preciznom prikazivanju stvarnosti.
Postimpresionizam, koji se razvija krajem 19. stoljeća, donosi različite stilove i tehnike, ovisno o individualnim preokupacijama umjetnika. Vincent van Gogh koristi ekspresivne poteze kistom i snažne boje kako bi izrazio emocije i unutarnje stanje. Paul Cézanne je istraživao strukturu i formu, koristeći geometrijske oblike kako bi stvorio temelje za kubizam. Georges Seurat i Paul Signac razvili su tehniku poentilizma, koristeći male točkice boje kako bi stvorili optičke efekte na platnu.
Ulaskom u 20. stoljeće, slikarstvo doživljava pravu eksploziju stilova i pravaca. Fauvizam, s umjetnicima poput Henri Matissea i André Deraina, naglašava upotrebu čistih, nepomiješanih boja i slobodne kompozicije. Ekspresionizam, s umjetnicima kao što su Edvard Munch i Ernst Ludwig Kirchner, koristi distorzirane oblike i jake boje kako bi izrazio unutarnje osjećaje i društvene nemire. Kubizam, kojeg su razvili Pablo Picasso i Georges Braque, donosi radikalnu promjenu u prikazivanju prostora i oblika, fragmentirajući ih u geometrijske oblike i prikazujući više perspektiva istovremeno.
Apstraktno slikarstvo, koje se razvija tijekom prve polovice 20. stoljeća, odbacuje tradicionalne oblike i prikaze stvarnosti. Umjetnici poput Wassilyja Kandinskog, Kazimira Maljeviča i Pieta Mondriana istražuju čistu boju, liniju i oblik kao sredstvo izražavanja unutarnjih duhovnih stanja i univerzalnih ideja. Kandinski je posebno poznat po svojoj teoriji o duhovnoj dimenziji umjetnosti, vjerujući da boje i oblici mogu imati emocionalni i simbolički učinak na promatrača.
Sredinom 20. stoljeća, apstraktni ekspresionizam postaje dominantni pravac u Sjedinjenim Američkim Državama. Umjetnici poput Jacksona Pollocka, Marka Rothka i Willema de Kooninga istražuju nove tehnike i materijale, koristeći spontane poteze, kapanje boje (dripping) i velike formate platna kako bi izrazili svoje unutarnje impulse i emocije. Pollockova tehnika action painting, gdje je boju nanosio izravno na platno koristeći štapove, četke ili jednostavno izljevajući boju, postala je simbolom ove spontane, nesputane kreativne energije.
Pop-art, koji se pojavljuje kao reakcija na ozbiljnost apstraktnog ekspresionizma, vraća se figuraciji, ali kroz prizmu masovne kulture i komercijalizma. Andy Warhol, Roy Lichtenstein i Claes Oldenburg koriste slike iz popularne kulture, reklama, stripa i medija, istražujući odnos između umjetnosti, potrošačkog društva i masovne proizvodnje. Warholove slike konzervi juhe Campbell ili portreti slavnih osoba poput Marilyn Monroe postale su ikonični simboli pop-arta, dok su Lichtensteinove slike preuzete iz stripova naglašavale granicu između visoke umjetnosti i popularne kulture.
Minimalizam, koji se razvija tijekom 1960-ih, donosi radikalnu redukciju oblika i boja. Umjetnici poput Franka Stelly i Ellswortha Kellyja koriste osnovne geometrijske oblike i čiste boje, istražujući ideju "manje je više" i reducirajući umjetnost na njezine osnovne elemente. Minimalisti su često radili s velikim formatima i jednostavnim kompozicijama, izazivajući promatrača da se usredotoči na osnovne karakteristike umjetničkog djela, poput prostora, boje i oblika.
Današnje slikarstvo iznimno je raznoliko, a suvremeni umjetnici koriste širok spektar tehnika, materijala i stilova kako bi izrazili svoje ideje. Digitalna tehnologija otvorila je nove mogućnosti za slikarstvo, omogućujući umjetnicima da koriste digitalne alate i tehnike kako bi stvarali hibridne forme između tradicionalnog slikarstva i novih medija. Umjetnici istražuju i ekološke teme, političke komentare, društvene nepravde, ali i osobna i intimna iskustva. Slikarstvo, iako možda nije više dominantni medij kao u prošlim stoljećima, zadržava svoje važno mjesto u svijetu suvremene umjetnosti, nastavljajući se prilagođavati i reagirati na promjene u društvu, kulturi i tehnologiji.
Tehnike slikanja također su se razvijale s vremenom, a umjetnici su istraživali različite materijale i metode kako bi postigli željene efekte. Tradicionalno, ulje na platnu bilo je dominantna tehnika u zapadnom slikarstvu zbog svoje fleksibilnosti i dugotrajnosti. Ulje omogućava glatke prijelaze između boja, bogate tonove i detaljnu obradu. Akril, novija tehnika razvijena u 20. stoljeću, brzo je stekla popularnost zbog svoje brze sušenja, otpornosti i mogućnosti da se koristi na različitim površinama. Akvarel, tempera, enkaustika i gvaš također su tehnike koje su umjetnici koristili kako bi postigli različite efekte u svojim radovima.
Svaka od ovih tehnika zahtijeva različite pristupe i omogućava umjetnicima da istraže specifične aspekte boje, svjetla i teksture. Dok akvarel, primjerice, omogućava prozirne i nježne slojeve boje, ulje na platnu omogućava slojevito slikanje i bogate tonalne kontraste. Umjetnici često kombiniraju više tehnika kako bi postigli željeni vizualni efekt, stvarajući hibridne forme slikarstva koje reflektiraju kompleksnost suvremenog umjetničkog izraza.
Slikarstvo, bez obzira na tehniku, stil ili pravac, ostaje ključni medij u povijesti umjetnosti, nositelj univerzalnih tema i osobnih preokupacija umjetnika, prilagodljivo i evolutivno, kao i društvo koje ga okružuje.
Željko Bedić
-
Vlatka Bauer
Vlatka Bauer
Vlatka Bauer rođena je 26.04.1982. u Vukovaru,gdje je živjela do 1991.godine.
Nakon toga živjela je u Zagrebu,Hrvatskom Zagorju i Križevcima.
Široki opus njenog rada spaja slikarstvo,kiparstvo te osebujan izražaj mozaika u pijesku.
Sudionica je mnogih likovnih akcija i donacija. Sudjeluje na međunarodnim likovnim kolonijama i međunarodnim izložbama,skupnim i samostalnim.
Specifičnost-unikatnost prepoznata je i izvan naših granica,tako da se njezini radovi nalaze u privatnim kolekcijama diljem Europe, Australije, Kanade i Indije.
Kontakt:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Mob: 098 812 381img_20211130_084554
img_20211126_194424_592~2
img_20211126_093755_499~2
img_20211130_073349~2
img_20210330_140917~2
img_20210408_081316~2
img_20200916_181339~2
img_20201031_141050~2
img_20200923_172332~2
img_20200530_154517~3
img_20200418_103810~3
IMG_20190824_125035_367
IMG_20190824_125533_054
IMG_20190708_172055_189
IMG_20190329_140950_594
IMG_20190708_172657_686
IMG_20190428_163733_430
IMG_20190303_195630_278
IMG_20190307_214408_679
img_20180329_160742_959
img_20180321_212846
fb_img_1522778676439
fb_img_1522778701096
fb_img_1522778668750
img_20180321_212910
fb_img_1522778692688
fb_img_1522778696042
fb_img_1522778626469
fb_img_1522778636696
20614400_528878494109914_2120826499_n
20622875_528877827443314_1655535771_o
20614228_528878487443248_243394014_n
20614009_528878084109955_1841127481_n
20613858_528878467443250_890087830_n
20614048_528878440776586_344889500_n
20561717_528878450776585_766822072_n
img-20221024-wa0026
img-20221014-wa0015
img-20221014-wa0021
18136453_476966822634415_919928102_n
18136473_476965992634498_612373572_n
18136204_476965982634499_104564906_n
18136309_476965912634506_1115017620_n
18136370_476966179301146_1954713194_n
18136054_476965955967835_2065674906_n
18136127_476966839301080_1805490933_n
18136144_476966172634480_891767887_n
18109669_476966802634417_1737959648_n
18110803_476966079301156_187437815_n
18109774_476966419301122_1377480545_n
18072813_476965719301192_1687208147_n
18109527_476965929301171_1874958961_n
18052554_476967542634343_1021049901_n
18051527_476966725967758_266874973_n
18051806_476966615967769_621085608_n
20561738_528877710776659_1488650181_n
18136117_476965215967909_1651846408_n
18136140_476965249301239_174200113_n
18136065_476965182634579_715305626_n
18110859_476964985967932_1897110673_n
18110532_476964935967937_231488218_n
18110438_476965032634594_1729782672_n
18110396_476964969301267_1098134747_n
18110516_476965089301255_402801364_n
18109779_476964965967934_1543022202_n
18109580_476965055967925_1245686089_n
18109701_476964989301265_1032455961_n
18109671_476965005967930_719198935_n
18109421_476965049301259_914032766_n
18051988_476964999301264_859392023_n
18073561_476965119301252_345058354_n
18109394_476965022634595_1075158662_n