Vijesti iz kulture

Novi galeristi

Više na: Slikarstvo  

Kolumna Milana Zagorca

  • Retrospektivna izložba "ZILIK - 50 godina" u Galeriji AMZ

    Retrospektivna izložba "ZILIK - 50 godina" u Galeriji AMZ


    Zilik zagreb

    Srdačno Vas pozivamo da u svom mediju najavite i dolaskom uveličate svečano otvorenje izložbe "ZILIK – 50 godina" u srijedu 13. ožujka 2024. u 19 sati u Galeriji AMZ Zagrebu. Nakon što je reprezentativna izložba iz fundusa predstavljena u sklopu otvorenja 50. ZILIK-a u siječnju ove godine u Karlovcu, izložba "ZILIK – 50 godina" seli u Zagreb gdje će se moći pogledati sve do kraja ožujka. Kustosica izložbe je diplomirana povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.

    ZILIK (Zimska likovna kolonija) jedna je od najdugovječnijih, ali i najposebnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj, jer je osnovana s iznimno plemenitom svrhom – za i zbog djece bez adekvatne roditeljske skrbi tj. za štićenike Centra za pružanje usluga u zajednici "Vladimir Nazor" u Karlovcu. Od 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, tadašnji ravnatelj Centra Pero Car te supružnici Petar i Dana Grgec, osnovali su ZILIK koji otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje inspirativne trenutke druženja djece i umjetnika. Čak je i ugledni povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i muzealac Vladimir Maleković istaknuo kako je "ZILIK jedina kolonija u nas koja ima program i svrhu".

    Na izložbi retrospektivnog karaktera "ZILIK – 50 godina" bit će predstavljena selekcija iz bogatog fundusa ZILIK-a, koji broji preko 700 umjetnica i umjetnika i preko 2.100 radova. Izložba obuhvaća najranija djela nastala već na 1. ZILIK-u davne 1974. godine pa sve do recentnih djela nastalih na prošlogodišnjem 49. ZILIK-u. Na izložbi će biti zastupljeni i radovi najeminentnijih hrvatskih umjetnica i umjetnika XX. i XXI. stoljeća koji su ujedno bili i sudionici, donatori i vjerni prijatelji ZILIK-a kao što su Nives Kavurić-Kurtović, Dubravka Babić, Marija Braut, Edita Merle, Vera Dajht-Kralj, Ivo Šebalj, Ivan Kožarić, Mladen Veža, Slavo Striegl, Ivan Rabuzin, Josip Diminić, Ivica Antolčić, Vasilije Josip Jordan, Mersad Berber, Kosta Angeli Radovani i mnogi drugi.

    U svom dugom postojanju i opstojanju ZILIK je ujedno postao i "zrcalo hoda kroz vrijeme", pa njegov fundus bilježi retrospektivni pregled likovnih zbivanja na hrvatskoj likovnoj sceni u posljednjih 50 godina. Naime, na ZILIK-u su sudjelovali najznačajniji hrvatski naivni umjetnici kao i oni koji su tek zakoračili u svijet naive, zatim najveća imena hrvatske likovne umjetnosti XX. i XXI. stoljeća, ali i oni koji su po završetku akademije tek krenuli u potragu za svojim mjestom pod suncem. I upravo ta raznolikost generacija i izričaja, kao i doprinos umjetnika iz svih dijelova Hrvatske, regije pa i šire, rezultirala je jedinstvenim fundusom ZILIK-a. Na ZILIK-u su boravili slikari, kipari, grafičari, keramičari, karikaturisti, ilustratori, fotografi… svi oni koji su nesebično odvojili vrijeme i znanje kako bi se družili i radili s djecom. Heterogenost autora rezultirala je raznolikim i bogatim fundusom koji obuhvaća ono figurativno, ekspresivno, apstraktno, geometrijsko, lirsko, sanjivo, podsvjesno i realistično, tj. ponire u sve one najdublje kutke ljudske duše izražene kroz najrazličitije tehnike, medije i oblike, a pomno se čuva u riznici ZILIK-a kao svjedočanstvo jednog vremena i, još važnije, kao svjedočanstvo jednog velikog prijateljstva.

    Što ovu izložbu čini posebnom ističe kustosica i izbornica ZILIK-a Sonja Švec Španjol: "Djela najvećih hrvatskih umjetnika XX. i XXI. stoljeća nastala su u ozračju veselja, prijateljstva i druženja, odnosno svih onih iskonskih i plemenitih vrijednosti koje nas čine ljudskim bićima. Upravo zbog toga, osim umjetničke vrijednosti utemeljene na znanju, talentu i vještini autora, spomenuta djela u sebi nose i poruku humanosti i čovječnosti koju su utkala djeca pomno promatrajući i upijajući što umjetnici rade, znatiželjno ih zapitkujući kako i zašto stvaraju i nesebično im poklanjajući svoje vrijeme, toplinu, dobrotu i neiskvarenost s kojima nastupaju prema svijetu."

  • Impressum

    Impressum

    Administrator i vlasnik domene:

    Željko Bedić

    Suradnici:

    Jasmina Tutić-autor članaka
    Jasminka Grbelja-autor tutorijala

    Foto:

    Ognjen Karabegović

    Kolumnisti:

    Zdenko Balog
    Milan Zagorac
    Boris Kvaternik
    Gordana Sedmak Jednačak  E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Novosti iz kulture:

    Vesna Špoljar
    Sonja Švec Španjol

    Stranica je rađena za osobne potrebe i nema komercijalni karakter

  • Izložba akademske umjetnice Natalie Borčić "Čuvari ognjišta"

    Izložba akademske umjetnice Natalie Borčić "Čuvari ognjišta"

    vrijeme: 14. prosinca 2017. u 19 sati

    mjesto: Galerija ZILIK, Radićeva 13, Karlovac.

    Riječ je o posljednjoj izložbi u sklopu izložbi vezanih uz 44. ZILIK-a kojima predstavljamo umjetnike koji su sudjelovali na Malom ZILIK-u i održali radionice za djecu. Natalia Borčić održala je likovnu radionicu pod nazivom "Tvornica igračaka Djeda Božićnjaka" na kojoj su djeca koristeći kolaž i gotove materijale izradila cijele tvornice iz mašte u kojima nastaju igračke Djeda Božićnjaka.

    Izložba akademske umjetnice Natalie Borčić

    Posjetitelji će na izložbi "Čuvari ognjišta" u Galeriji ZILIK moći razgledati posve nove radove Natalie Borčić koji do sada nisu predstavljeni u javnosti. Natalia Borčić u novom ciklusu radova vlastitu potragu za unutarnjim mirom interpretira kroz arhetipske motive amfora i antičkih novčića, te osobnim motivom akta. Ponukana pronalaskom antiknog novčića s likom Veste u djedovoj kutiji s antikvitetima, Natalia tumači priču o Svetom ognjištu čija povijest seže u doba djevičanskih svećenica božice Veste koje su u njezinom hramu u Rimu održavale sveti "vječni oganj", a koji kasnije u svom nauku preuzima kršćanstvo interpretirajući vječni oganj kao božanski plamen - simbol iskonske energije života.

    Natalie Borčić

    O autorici:

    Natalia Borčić rođena je 1989. godine na Visu. Diplomirala je 2013. godine na Akademiji likovnih umjetnost u klasi prof. Matka Vekića. Izlagala sam na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama. Za vrijeme studija boravila u Budimpešti na studentskoj razmjeni "Erasmus". Sudjelovala je na nekoliko umjetničkih rezidencija. Dobitnica nekoliko nagrada za svoj rad. Autorica umjetničkog projekta "Umjetnost u svjetionicima", kroz koji u suradnji s Hrvatskom ratnom mornaricom i Plovputom provodi skupne izložbe na hrvatskim svjetionicima (Palagruža). Uz svoj umjetnički rad bavi se ilustracijama dječjih priča. Član je HDLU od 2012. godine i HZSU od 2017. godine. Živi i radi u Zagrebu.

    Natalie Borčić

    ČUVARI OGNJIŠTA

    François de La Rochefoucauld spoznao je kako mir dolazi posredstvom ljubavi, razumijevanja drugih ljudi, prihvaćanjem i otpuštanjem, dodirom sa samim sobom i stvarnošću. Ovaj francuski pisac isticao je važnost pronalaska mira u sebi, jer ukoliko ga mi sami ne posjedujemo, uzaludno je tražiti mir iz vanjskih izvora. Jednom kada ga pronađemo, snaga našeg vlastitog mira imat će sposobnost poticanja mira u našoj obitelji, zajednici, gradu, zemlji i cijelom svijetu. Na tragu Rochefoucauldovih promišljanja je i američki filozof Ralph Emerson koji je isticao kako unutarnji mir možemo stvoriti isključivo mi sami. Bez obzira na vanjske okolnosti i koliko god daleko putovali, uvijek putujemo u društvu vlastite savjesti. Nemoguće je pobjeći svom unutarnjem biću, pa bismo stoga trebali težiti svijesti koja je ispunjena unutarnjom snagom i mirom - tek tada ćemo uvijek putovati u dobrom društvu.

    Natalie Borčić

    Natalia Borčić u novom ciklusu radova vlastitu potragu za unutarnjim mirom interpretira kroz arhetipske motive amfora i antičkih novčića, te osobnim motivom akta. Ponukana pronalaskom antiknog novčića s likom Veste u djedovoj kutiji s antikvitetima, Natalia tumači priču o Svetom ognjištu čija povijest seže u doba djevičanskih svećenica božice Veste koje su u njezinom hramu u Rimu održavale sveti "vječni oganj", a koji kasnije u svom nauku preuzima kršćanstvo interpretirajući vječni oganj kao božanski plamen - simbol iskonske energije života.

    Sveto ognjište simbol je središta života, te predstavlja unutrašnje duhovno središte svakog čovjeka. Ono je ujedno i središte doma, osnovni i najstariji element strukture kuće, glavni izvor topline, te mjesto na kojem se priprema hrana i okuplja obitelj. Kako bismo i danas očuvali vječni plamen svetog ognjišta potrebno je u tišini osluškivati samoga sebe i pronaći vlastiti unutarnji mir. Potragu za suglasjem s vlastitom dušom Natalia Borčić započinje u ciklusu aktova. Slikanjem ženskog tijela u trenucima samoće i mira umjetnica prikazuje trenutak kada fizičko, umno i duhovno postaje jedno. Ogoljivanjem vlastitog tijela naslikanog u toplom inkarnatu ljudske kože kojim gradi krajnje profinjen obris u lazurnim nanosima boje na platno, Natalia se fokusira na sebe i uspostavlja unutarnji dijalog sa samom sobom. Vanjsko fizičko obličje preuzima ulogu omotača odnosno čuvara autoričine duše.

    Sličan tretman i pristup obradi motiva umjetnica primjenjuje i u prikazu amfora, glinenih posuda u kojima se u antici čuvala i prenosila hrana, odnosno blago neophodno za život. Tonsko oblikovanje ljudskog tijela u nježnim toplim ružičastim tonovima Natalia Borčić primjenjuje i u oblikovanju fragmenata amfora čija krhka i popucala površina asocira na ljudsku kožu obilježenu protokom vremena. Amfore tako postaju opne koje čuvaju blago kao što fizičko obličje tijela čuva ljudsku dušu.

    Natalie Borčić

    Antički novčići inicijalno su polazište novog ciklusa, te objedinjuju ono materijalno i duhovno u čovjeku. Umjetnica interpretira energiju novca i njegovu mogućnost razmjene i priskrbljivanja osnovnih sredstava za život kroz istraživanje novčića s motivima hrane i životinja. Novac zajedno s amforama posjeduje vrijednost drevnih predmeta. U prikazu novčića krhkost amfora zamijenjena je naglašavanjem patine, izblijedjelosti motiva na licu i naličju kovanice, te isticanjem nepravilnosti koje se javljaju u formi novčića, a do kojih je došlo čestom upotrebom i dugim protokom vremena. Početno stanje kovanica podleglo je talogu vremena, a preostale su tek naznake nekadašnjeg izgleda, kao što uostalom biva i s motivom amfora.

    Natalia Borčić ciklus zaokružuje slikom novčića s motivom Veste. Prikaz žene koja čuva sveti plamen u tišini ukazuje na važnost ognjišta kao glavnog izvora topline i energije, no ujedno i mjesta okupljanja. Ognjište istovremeno predstavlja i sveti plamen zajednice, međuljudskih odnosa i nas samih. Ukoliko zanemarimo plamen i on se ugasi u kući gubi se zajednica, a ako se ugasi i u čovjeku gubi se on sam. Ciklusom slika "Čuvari ognjišta" Natalia Borčić poziva nas da osluškujemo sebe u tišini na mjestu naše introspekcije.

    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Škola slikanja

Prodaja slika Online

Studio za šišanje i uređivanje pasa

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.