Darinka Šteger

Darinka Šteger, rođena 1963. godine u Krapini, svoje trenutne umjetničke strasti njeguje u plodnoj ravnici Slavonije. Kao amaterska slikarica, Darinka je svoj hobi razvila u bogat i izražajan način kreativnog izražavanja kroz različite medije i tehnike.

Njena sklonost prema akrilnim bojama očituje se u radovima koji prikazuju motive iz prirode. Priroda, kao vječna inspiracija, pruža Darinki neiscrpan izvor ljepote i čarolije, što se reflektira na njenim platnima kroz vibrantne boje i dinamične kompozicije. Akril, sa svojom fleksibilnošću i živahnošću, omogućava joj da na najbolji način izrazi svoj doživljaj svijeta oko sebe.

Uz rad na platnu, Darinka se bavi i oslikavanjem staklenih predmeta i drvenih kutija. Ova raznolika umjetnička praksa pokazuje njenu svestranost i želju da ljepotu unese u svakodnevne predmete, dajući im novu dimenziju i funkcionalnu umjetničku vrijednost. Svaki oslikani predmet postaje unikatno djelo, spoj umjetnosti i praktičnosti, te nosi pečat njenog osobnog stila.

Posebno su zanimljivi njeni portreti, koje crta olovkom. Ova tehnika, sa svojim suptilnim nijansama i preciznošću, omogućava joj da prikaže duboke emocije i karaktere svojih subjekata. Portreti Darinke Šteger nisu samo vjerni prikazi vanjštine, već i introspektivni pogledi u unutarnji svijet osobe koju crta.

Život u Slavoniji pružio je Darinki Šteger bogatstvo motiva i inspiraciju, ali i mir i prostor za kreativno izražavanje. Njeni radovi odišu autentičnošću i ljubavlju prema prirodi, te su svjedočanstvo njene posvećenosti i strasti prema umjetnosti. Iako nije formalno obrazovana u području slikarstva, Darinka svojim radovima pokazuje da prava umjetnost dolazi iz srca i duše, te da inspiracija i talent mogu pronaći put do izraza kroz svakodnevno stvaranje.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Kultura i njene komponente

Definicija kulture se ne može svesti u nekoliko riječi. Ona je nasljeđe društva i nekog dijela ljudi, osjećaji, obrasci ponašanja, izrazi i djelovanja svake osobe kao pojedinca. Sam naziv kultura potječe od latinske riječi koja označava poštovanje, štovanje i nastajanje. Za ovako vrijedan izraz u našoj civilizaciji postoji nekoliko drugih definicija koje najčešće opisuju vrijednosti i razumijevanje. Iako postoji mnogo definicija kulture koje opisuju razumijevanje, kultura između naroda se razlikuje. Razumijevanje koje bi trebalo biti štovano, tada postaje razlika i stvara  nejednakost  među narodima. Kultura i civilizacija naroda idu ruku pod ruku, iako i danas postoji podjela između kulturnih ljudi i onih koji to nisu. Mnogi povjesničari i teoretičari su tako došli do zaključka, da se iz definicije kulture ne može stvoriti masovna kultura.

Ljudi danas koriste pojam kulture u mnogim segmentima života. Ona je naša naučena osobina. Ona je socijalna i moralna potreba svake osobe. Ukoliko kulturu ne bi slijepo slijedili, vratili bi se na same početke nastajanja čovječanstva. Iako, mnogi ljudi smatraju da je upravo kultura odvela čovjeka od njegovog prirodnog okvira  do neprirodnog oblika ponašanja. Ona je ipak, jedina zaslužna da se razlikujemo od davnih nam predaka.

Kultura se razlikuje od naroda do naroda, ali ona osnovna načela kulture su nam svima ista. Dijelovi kulture se mogu mijenjati iako promjene najčešće dovode do otpora jer ljudi po svojoj prirodi nisu skloni promjenama. Iz kulture se tijekom godina razvijala religija, navike  i opći boljitak svakog socijalnog bića.

Najveća kulturna istraživanja odvijala su se tijekom  19. i 20. stoljeća kada su se sociologija i brojne druge akademske discipline stvarale. Kultura je skup složenih mreža koje djeluju u gotovo svim dijelovima života. Svaki dio naših života protkan je nekim oblikom kulture koji nas povezuje i stvara nove formacije. Prema ovoj definiciji svaka osoba može graditi novi kulturni identitet. Takav identitet tada spaja osobe istih stavova i viđenja u jednu novu kulturnu formu.

Kulture naroda se razlikuju i u  tome leži  ljepota cijelog čovječanstva. Iako smo svi isti, stvoreni na isti način, imamo skroz drugačije oblike kulturnog djelovanja. Ljepota čovječanstva je  upravo u toj različitosti koja je neprocijenjivo blago. Blago koje se treba čuvati i prenositi generacijama. Kultura i njene komponente stvarane su stoljećima, one su naš identitet i naša najveća odlika. Kako bi svaki dio kulture i kulturne forme ostao zapamćen, trebamo ga njegovati jer samo tako možemo stvarati nove forme kulturnog djelovanjakojima su ispisani naši životi.

Najveće obilježje kulture je to da se temelji na simbolima koji nas spajaju i stvaraju nove vizije, zajedničke načine razmišljanja i prilagođavanje fleksibilnim promjenama u društvu. Društvo a samim tim i mi kao pojedinci  u njemu, bez kulture ne bi mogli živjeti. Kultura je nevidljiva ali se može osjetiti i živjeti u skladu sa njom!

Autor: Jasmina Tutić

Predavanje profesora Nedeljka Tintora o remek-djelu Leonarda da Vincija - Mona Lisi

Zadovoljstvo nam je najaviti jedinstveno predavanje profesora Nedeljka Tintora o remek-djelu Leonarda da Vincija - Mona Lisi. Ovo predavanje bit će održano u prostorijama Knjižnice i čitaonice I.G. Kovačić u Vukovarskoj 35 povodom obilježavanja 520. godišnjice nastanka ove svjetski poznate slike.

Profesor Nedeljko Tintor, priznati stručnjak za likovnu umjetnost, će nas kroz duboku analizu i intrigantne priče provesti kroz fascinantni svijet Mona Lise. Otkrit će nam tajne koje leže iza osmijeha ove enigmatične dame, istražiti tehničke inovacije koje je Leonardo da Vinci koristio i produbiti razumijevanje kako je ovo remek-djelo postalo simbol svjetske umjetnosti.

Predavanje će nam pružiti uvid u kontekst nastanka slike, njezin utjecaj na umjetnički svijet kroz povijest te raznolike interpretacije koje su se razvile kroz stoljeća.

Prisustvovanje ovom događaju pružit će vam priliku da se uronite u svijet umjetnosti, dublje razumijete jedno od najslavnijih djela ikad stvorenih te otvorite prostor za diskusiju i razmjenu mišljenja.

Predavanje profesora Nedeljka Tintora o slici Mona Lise bit će održano 20. 11. 2023. u 18 sati. Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
Ilustracija: https://www.mos.org/pulsar/mona-lisa

Slikarica Antonia Čačić izlaže u Mostaru

vrijeme: 25.01.2018.
mjesto: BiH, Mostar, Galeria Aluminij

Galerija Aluminij ovogodišnju sezonu otvara intrigantnim bezimenim postavom hrvatske akademske slikarice Antonije Čačić koja je, s pravom, sve češćim predmetom zanimanja stasalih likovnih kritičara.

Izložbeni će postav činiti šesnaest djela većih i srednjih formata, rađenih u tehnici akrila na platnu, za koje hrvatski povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže zapisuje kako jeu svojoj profinjenosti otvoren pozornosti promatrača. U prigodnomu kataloškom osvrtu imena Dah vizualnih mantri, Albaneže raščlanjuje kako slikarica kroz djelo projicira vlastitu energiju, ispituje mogućnosti odabranoga postupka i izlaže dobivene rezultate.

- Naizgled, ploha je vraćena samoj sebi, dvjema dimenzijama, pa ipak naše oko biva uvučeno u igru dubine planova i njihove među-slojevitosti. Tankoćutnost kojom Antonia provodi rečeno obilježava i izdvaja njezin rad. Za razliku od umjetnika koji žele naglasiti materijalnost (odnosno, kako se običava reći, materičnost) svojega medija, te apliciraju debele pastozne namaze, Antonia nadasve suptilno radi suprotno; ona finim, poput velova prozirnim premazima (s obzirom na tehniku kojom koristi papirnate ubruse, točnije bi bilo govoriti o nanosima ili otiskivanjima), lazurama gradi površinu ispod čije transparentnosti naziremo dublje slojeve, njihovu nedostižnost i neuhvatljivost. Disanje je domena ovoga slikarstva, oblici na platnima samo su zastali u nekomu trenutku, u odabranomu isječku iz kontinuiranoga skupljanja i širenja, plavičastih (hladnih) i crvenih (toplih) kromatika, uz poneke ljubičaste i zelene predjele koja se uklanjaju svakoj opipljivosti kao pregrubome činu za ove vizualne mantre – promišlja Albaneže.

Izložba će biti svečano otvorena u Salonu 1 Galerije Aluminij, u četvrtak, 25. siječnja 2018. godine, s početkom u 19 sati. Ulazak je tradicionalno besplatan, a postav će ostati dostupnim za razgledanje tijekom puna četiri tjedna, i to djelatnim danima u razdoblju od 7 do 20, te subotom od 9 do 14 sati.

Inače, Antonia je Čačić rođena 1976. u Zadru (RH). Godine 2001. diplomirala je pri Studiju dizajna Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (RH), gdje 2002. diplomira i slikarstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Eugena Kokota, da bi 2006. u Ljubljani (Slovenija) stekla i treću diplomu, uspješno završivši poslijediplomski Studij slikarstva (Akademija za likovno umetnost in oblikovanje),u klasi prof. Gustava Gnamuša. Izlagala je dosad na nizu samostalnih i skupnih izložbi, kao i likovnih festivala i radionica u rodnoj Hrvatskoj, te u Sloveniji i u Velikoj Britaniji. Izložba u Galeriji Aluminij prvim joj je profesionalnim nastupom u BiH. Antonia je članicom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Zagreb i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Rijeka.