FacebookTwitterGoogle Bookmarks

fotografija

  • Julija Domac

    Julija Domac

    Po zanimanju profesor geografije. Rođena je i živi u Zagrebu. Fotografijom se aktivno bavi od 2008.godine, a fotografiju je već zavoljela u ranoj mladosti, posebno u studentskim danima na terenskoj nastavi za vrijeme studija geografije.

    Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te klubskim izložbama. Do sada je imala dvije samostalne izložbe, a u 2018. planira treću.

    Dobitnica je nekoliko nagrada; Cesti s d best 2014., drugo mjesto, Noć knjige 2015., treće mjesto, Noć knjige 2017., drugo mjesto, Zagreb i Zagrepčani 2014., treće mjesto

    Autorici je fotografija najdraži dio njezina života. Ljubiteljica je kako landscape fotografije, tako, urbane fotografije, portretne fotografije, ulične fotografije.

    Članica je Fotokluba Zagreb.

    • julija domac
    • u_zanosu
    • u_svojim_mislima
    • u svom svijetu
    • u moru
    • transparency
    • sjena
    • sam
    • ruke
    • reflexion
    • prema_nebu
    • predah
    • potop
    • poslije_kise
    • pile gates
    • peron
    • pastir
    • odmor
    • ogledalo
    • jutarnja_toaleta
    • ne_brinite
    • jos_samo_casak
    • iza_oluje
    • ghosts
    • iscekivanje
    • dobrociniteljica
    • covjek_pauk
    • brajica
    • brzina
    • bicikl
    • bas_zanimljivo
  • Lupinizam - Stephan Lupino u Križevcima

    Lupinizam - Stephan Lupino u Križevcima

    vrijeme: 17.03.2016

    mjesto: Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci

    Izložba radova vizualnog umjetnika Stephana Lupina - skulpture, slike, fotografije

    Lupino

    Lupinizam nije stisko obilježje, to je terminus technicus za način kako Lupino djeluje.

    Lupinizam je način kako Lupino djeluje, lupinizam se zrcali u banaliziranju glamur fotografije – kojega kao uspješan žanrovski eksperiment prepoznaju i prihvaćaju glamur časopisi poput Playboya, Voguea ili Detailsa – u fotografijama u kojima fotograf postaje model, kada pozira zajedno s modelima, ili uhvaćen kako balansira nad modelom, tražeći nemoguće kutove i rakurse, ili dok 'fleksericom' obrađuje skulpturu u žestokom klinču kao da se s njom bori.

    Lupinizam je u šetnjama između medija i žanrova, no istovremeno i u nježnoj empatiji prema izoliranim i ranjivim skupinama, na čiju će nas prisutnost Lupino upozoriti, kako? Na svoj način, izravno i necenzurirano, fotoaparatom. Žestina kojom Lupino prigrli novi žanr, novi alat izražavanja, budi zebnju da smo rađanjem kipara izgubili fotografa. No istom lakoćom kojom osvaja nove prostore, Lupino njeguje i alate i medije koje je već osvojio.

    Lupinizam je prostor kojim vlada njegova jedinstvena vizija. No neće li lupinizam ubrzo postati novi okvir za ovog neumornog istraživača? Nije li lupinizam samim sobom osuđen da jednog dana postane pretijesan, da ga Lupino odbaci kao što je odbacio svaki okvir koji je osjetio?

    Dr. sc. Zdenko Balog, Križevci

  • 37. ZAGREB SALON

    37. ZAGREB SALON

    vrijeme: 9.11.2016 u 19:00

    mjesto: Muzej Mimara

    Fotoklub Zagreb

    Fotoklub Zagreb osnovan je 1892. godine i spada među najstarije svjetske klubove koji su osnivani tijekom druge polovine 19. Stoljeća. Od osnutka do današnjih dana Klub je presudno utjecao na niz generacija hrvatskih fotografa, kako onih koji su proistekli iz samog kluba tako i na ostale fotografe s područja cijele Hrvatske, te je dao svoj veliki doprinos hrvatskoj umjetničkoj fotografiji. Od 30-ih godina do danas kroz Klub je prošlo preko 3.000 članova, svih uzrasta i različite naobrazbe. Djelatnosti Fotokluba Zagreb ogledaju se kroz organiziranje: tečajeva fotografije, predavanja i radionica na temu fotografije, izložbi u zemlji i inozemstvu, te nakladničku djelatnost.

    37. ZAGREB SALONZagreb Salon

    Jedna od glavnih aktivnosti koje Klub organizira je Zagreb salon, međunarodna izložba fotografija koja ima tradiciju od 1910 godine. Izložba je revijalnog tipa koja je namijenjena fotografima amaterima iz cijelog svijeta. Organizira se svake dvije godine, te na njoj sudjeluje 300-400 fotografa iz različitih zemalja diljem svijeta. Još od 1979. Zagreb salon se održava pod pokroviteljstvom FIAP-a (Fédération Internationale de l'Art Photographique).

    Ove se godine organizira 37. po redu Zagreb salon, a izložba najboljih radova otvara se 9.11.2016 u 19:00 u Muzeju Mimara. Na izložbi će biti izloženo 80 fotografija, uglavnom nagrađenih autora. Izložba ostaje otvorena do 24. studenog 2016.

    Osim u Zagrebu, Salon će se prezentirati u Trogiru i Šibeniku.

    Ovogodišnji salon ima 4 teme: slobodna u boji, slobodna crno bijela, detalj i putovanja. Kao i svake godine pokrovitelji Salona su FIAP i Hrvatski fotosavez, a od ove godine po prvi puta je pokrovitelj i PSA (Photographic Society of America).

    Međunarodni žiri u sastavu: Matej Peljhan, KMF FZS, EFIAP iz Slovenije te Neda Rački, EFIAP/G i Aleksandar Tomulić, EFIAP iz Hrvatske odabrao je i nagradio najbolje fotografije.

    U organizaciju Zagreb Salona je uključeno desetak volontera iz Fotokluba Zagreb koji obavljaju veliki dio poslova oko organizacije izložbe: pisanje i prijevod propozicija, unos u bazu podataka, likovni i tehnički postav izložbe, dizajn promotivnih materijala, reklamiranje na društvenim mrežama i drugo.

    Dugom tradicijom organizacije Zagreb Salona, Fotoklub Zagreb je poznat u regiji i širom svijeta. Obzirom da u Hrvatskoj nema mnogo fotografskih salona, ovakvom organizacijom klub učvršćuje svoju lidersku poziciju.

    Na ovogodišnji natječaj prijavljeno ukupno 331 autora iz 46 zemalja. Hrvatskih autora ima 106, dok su ostali iz: Argentine, Austrije, Australije, Belgije, BiH, Kine, Engleske, Danske, Cipra, Francuske, Grčke, Indije, Mađarske, Irske, Italije, Makao-a, Omana, Nigerije, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Turske, SAD-a, Vijetnama, Hong-Konga, Švicarske idr.

    Statistički podaci:

    • Ukupan broj država: 46
    • Ukupan broj autora koji su sudjelovali: 331
    • Ukupan broj autora kojima su primljene fotografije: 267
    • Ukupan broj pristiglih fotografija: 3737
    • Ukupan broj primljenih fotografija: 1043
    • Ukupan broj izloženih fotografija u muzeju Mimara: 80
    • Ukupan broj nagrađenih fotografija: 60

    Pokroviteljstvo:

    • Predsjednica Republike Hrvatske
    • Ministarstvo kulture
    • Gradonačelnik Grada Zagreba
    • Grad Zagreb - Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport
    • Gradska skupština Grada Zagreba

  • Aleksandar Tomulić

    Aleksandar Tomulić

    Rođen 1967. godine u Rijeci. Diplomirao strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci 1991. godine. Živi i radi u Rijeci.

    Ozbiljno se bavi fotografijom od početka 2004. godine, a druženje s fotografijom traje od djetinjstva.

    Aleksandar Tomulić

    Fotografijom je fasciniran zbog te magije neponovljivog zamrznutog trenutka te s osjećajem za svjetlo, kompoziciju i trenutak, u svom radu preferira uličnu fotografiju i primorske motive, a voli i eksperimentiranje s apstraktnim motivima. U ovoj galeriji su prezentirani radovi iz tri ciklusa: ulica, karneval i more.

    2010. godine primljen je u članstvo HDLU Rijeka, iste godine dobio je zvanje Artist FIAP (AFIAP), a 2012. dobiva visoko zvanje Excellence FIAP (EFIAP). Izlagao je na deset samostalnih izložbi i na preko 310 skupnih izložbi i salona u preko 30 zemalja na svim kontinentima.

    Dobio je preko 135 nagrada i priznanja te je sedam puta uvršten u nacionalnu selekciju Hrvatskog fotosaveza na FIAP bienalima.

    Fotografije su mu objavljivane na naslovnicama knjiga i kataloga, u fotografskim časopisima i na kalendarima.

    Bio je selektor i član žirija više fotografskih salona i natječaja, a od 2013. godine radi i kao fotografski instruktor i održava fotografske tečajeve i radionice.

    Sve fotografije su na prodaju na foto papiru ili kao tisak na platnu u željenoj dimenziji.

    Mob: 091/212-9144
    www.spotfoto.info
    www.facebook.com/aleksandar.tomulic

    e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • atomulic_04
    • atomulic_03
    • atomulic_02
    • atomulic_01
    • atomulic_05
    • atomulic_06
    • atomulic_07
    • atomulic_08
    • atomulic_10
    • atomulic_09
    • atomulic_12
    • atomulic_11
    • atomulic_13
    • atomulic_16
    • atomulic_14
    • atomulic_15
    • atomulic_17
    • atomulic_18
    • atomulic_19
    • atomulic_21
    • atomulic_20
    • atomulic_24
    • atomulic_22
    • atomulic_23
    • atomulic_26
    • atomulic_28
    • atomulic_27
    • atomulic_25
    • atomulic_29
    • atomulic_30
  • Arvinproduction

    Arvinproduction

    Moje ime je Dusan Arsenijevic - Arvin. Moj posao je portretna fotografija.
    Najvise fotografiran mladence za "wedding book", fashion i editorial photography.
    Svoj posao obavljam sirom sveta.

    Hvala na poseti, ukoliko ste zadovoljni, preporucite me drugima.

    kontakt: viber: +381 64 127 91 44
    email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
    web: arvinproduction.com

    Professional wedding photographer
    please visit http://arvinproduction.com


    Tel +381 64 127 91 44
    Serbia, Kragujevac

    Professional wedding photographer
    please visit http://arvinproduction.com


    Tel +381 64 127 91 44
    Serbia, Kragujevac


    • ON THE EDGE
    • nina 2
    • CB7
    • ARV_6459-3
    • _W4R9671
    • _W4R9325
    • _W4R8850
    • _W4R8095
    • _ARV9353
    • _ARV4106-1
    • _ARV2058-2
    • _ARV0050
    • _ARV0033
    • AVG_6766
    • arv2233
    • ARV_7923
    • ARV_6554
    • ARV_6427
    • ARV_5604_resize
    • ARV_5369
    • ARV_5196
    • ARV_5118
    • ARV_4059
    • ARV_3383-cb
    • ARV_3301
    • 29
    • 10
    • _SEP6626
  • Aukcija i izložba fotografija "Ljepota za znanje"

    Aukcija i izložba fotografija "Ljepota za znanje"

    vrijeme: 29. studenog 2016. u 19 sati

    mjesto: klub Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb.

    Izložba fotografija "Ljepota za znanje" objedinila je čak 27 renomiranih fotografa iz Hrvatske i regije koji su velikodušno donirali svoje fotografije za potrebe prikupljanja sredstava za Fond "Ivana Vujnović" kojim se stipendiraju mnogi studenti iz cijele Hrvatske.

    U organizaciji Srpskog privrednog društva "Privrednik" iz Zagreba na aukciji će posjetitelji moći razgledati i kupiti autorske fotografije slijedećih fotografa: Marko Beslać, Martin Candir, Marko Čolić, Petar Dabac, Jovica Drobnjak, Damir Fabijanić, Mladen Gaćeša, Predrag Gostimirović, Josip Klarica, Željko Koprolčec, Željko Krčadinac, Mario Krištofić, Mario Kučera, Dragan Kurucić, Stephan Lupino, Sergije Michieli, Saša Novković, Roberto Orlić, Ivo Pervan, Darije Petković, Berislava Picek, Ivan Posavec, Slavica Subotić, Bruno Szüts, Goran Trbuljak, Predrag Uzelac, Mio Vesović.

    Aukcija-izložba fotografija "Ljepota za znanje" održat će se u utorak 29. studenog 2016. s početkom u 19h u klubu Privrednikov dom, Preradovićeva 18, Zagreb. Klub Privrednikov dom bit će otvoren od 18h, te će posjetitelji moći slobodno razgledati izložene fotografije prije same aukcije.

    Aukcija i izložba fotografija

    Aukcija i izložba fotografija

    Aukcija i izložba fotografija

    Marko Beslać
    Fotografijom se počeo baviti 2006. godine. Ohrabren dobrim komentarima, nastavio je s radom i postavio nekoliko web galerija. Radovi su mu istaknuti kao najbolji u raznim kategorijama na mnogim domaćim i stranim portalima posvećenim fotografiji i drugim vrstama umjetnosti. Dobitnik je nagrade 'Kadar' kao najbolji fotograf 'generirane fotografije' u Hrvatskoj 2008. godine. Objavljivao je u brojnim domaćim i stranim magazinima specijaliziranim za fotografiju kao što su: Livingstone, Blur Magazin, Klik, Digital Photo, Fratturascomposta, Fotoritim, Photographize, Jutarnji list. Član je strane fotoagencije specijalizirane za art fotografiju - Arcangel Images.


    Martin Candir
    Rođen 1958. godine u Novom Sadu. Završio srednju umjetničku školu "Bogdan Šuput". Fotografijom se bavi od 1974. godine. Od 1981. do 1991. godine radio je kao fotoreporter i urednik fotografije u dnevnom listu "Dnevnik". Nakon toga je samostalni urednik fotografije u časopisima "Ribo revija", "Eliksir", "Lepota i zdravlje", "Top Spid", "Vrele gume", "Svet pića", "Vino fino", "Lovačke novine", "NS Sport" itd. Objavio više od 150 raznih publikacija, monografija, knjiga, omota CD-a, pozorišnih plakata "Zvezdara teatra", Narodnog pozorišta u Beogradu, Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i drugih pozorišta. Imao je više od 50 samostalnih i više od 100 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.


    Petar Dabac
    Rođen 1942. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1960. godine surađujući u atelijeru Toše Dabca, čije vodstvo preuzima nakon Tošine smrti 1970. godine. Kao samostalni umjetnik djeluje od 1966. godine, od 1970. je član ULUPUH-a. U razdoblju od 1980. do 1987. godine u galeriji osnovanoj u sklopu Atelijera Tošo Dabac organizira četrdesetak izložbi suvremene fotografije domaćih i stranih autora. Jedan je od pokretača časopisa za fotografiju SPOT iz 1972. godine.
    Šezdesetih godina radi serije crno-bijelih portreta umjetnika, znanaca, prijatelja i predstavnika umjetničke scene, čime se nastavlja baviti i u sljedećim desetljećima. Sedamdesetih je godina dio generacije koja unosi konceptualni pristup u fotografiju, izrađuje prostorne instalacije, eksperimentira s fotokopijama i fotogramima. Godine 1999. i 2000. nastaje niz računalno generiranih grafika kao nastavak ideje fotograma.
    Od 1991. do 2008. godine predaje fotografiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao je na mnogobrojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Godine 2011. Marina Viculin mu priređuje retrospektivnu izložbu "Nisam kriv" u Galeriji Klovićevi dvori. Dobitnik niza strukovnih nagrada i priznanja.


    Jovica Drobnjak
    Rođen 1966. godine u Gornjoj Ploči. Fotografijom se počinje baviti 1981. godine u fotogrupi zagrebačke osnovne škole "Većeslav Holjevac". Četiri godine kasnije maturira na Odjelu fotografskih tehnika Škole primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Dvanaest godina zaposlen je kao fotograf u nekoliko hrvatskih tjednika i magazina, dok posljednjih osam godina djeluje kao samostalni fotograf.


    Damir Fabijanić
    Rođen 1955. godine u Zagrebu. Godine 1987. postaje samostalni umjetnik - slobodni fotograf. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE. U srpnju 1992. godine sudjeluje kao jedini hrvatski fotograf na najznačajnijem europskom festivalu fotografije u Arlesu. Autor više od 40 izložbi u Europi i Južnoj Americi. Godine 1996. dobitnik Velike nagrade 31. zagrebačkog salona, dobitnik Vjesnikove nagrade Josip Račić za likovnu umjetnost 1999. godine, te 2006. godine dobitnik nagrade Bernardo Bernardi za oblikovanje i unutrašnje uređenje hrvatskog paviljona na EXPO-u 2005. godine u Japanu. Glavni fotograf i urednik fotografije u časopisima CROATIA (Croatia airlines), ORIS i IĆE&PIĆE.


    Mladen Gaćeša
    Rođen 1966. godine u Pakracu. Živi i radi u Zagrebu iz kojeg zadnjih tridesetak godina kreće na putovanja biciklom po svijetu. Foto kameru koristi za snimanje svega onog o čemu želi pripovijedati. Slika zamjenjuje tisuću riječi....po pedali.


    Predrag Gostimirović
    Rođen 1966. godine u Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti 1980. godine u foto grupi OŠ V. Holjevac u Zagrebu. 1984. godine završava srednje obrazovanje smjer fotograf, dok 1998. godine stječe zvanje majstor fotograf. Od 1985. godine do danas vlasnik je foto studija Foto „Super-A“. Uža specijalizacija fotografiranje vjenčanja. Dobitnik je desetak priznanja i zahvala za svoj rad među kojima se ističe Velika zlatna plaketa udruženja obrtnika grada Zagreba 2015. godine. Tajnik sekcije obrtnika fotografa grada Zagreba.


    Josip Klarica
    Rođen 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU) na katedri filmske kamere. Među predavačima su mu bili redatelj Miloš Forman i književnik Milan Kundera, a prijateljevao je i s fotografom Josefom Sudekom. Klarica je izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka, koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika njegova rada je korištenje fotoaparata 19. stoljeća, među ostalima, camere obscure i vlastite idealne replike prvog panoramskog fotoaparata, koji je konstruirao Friedrich von Martens 1845. godine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira. Dosad je samostalno izlagao u nekoliko uglednih muzeja i galerija u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi u Zagrebu.


    Željko Koprolčec
    Rođen je i školovan u Zagrebu. Surađivao je u izdanjima kuće "Vjesnik" kao novinar napisima o filmu i estradi, zatim kao reportažni fotograf. Vrlo brzo otkrio je područje svog stvaralačkog interesa; reklamnu fotografiju, za koju se uz adekvatno obrazovanje i specijalizirao radom u vodećim studijima u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Po povratku afirmira svoj foto studio u Zagrebu i postaje suradnik naših poznatih firmi i reklamnih agencija, a uspješnu suradnju ostvaruje i s agencijama i magazinima izvan naše zemlje. Radovi su mu izlagani na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobio je više nacionalnih i međunarodnih priznanja i nagrada na strukovnim manifestacijama i izložbama, među ostalim 2015. godine Zlatnu plaketu časopisa Graphis za najbolji politički plakat. U njujorškoj MOMA-i nalaze se radovi Mirka Ilića s fotografijama Željka Koprolčeca. Član je ULUPUH-a i HZSU-a.
    Željko Krčadinac
    Rođen je 1935. godine u Zagrebu. Po struci profesor geografije u mirovini. Cijelog života intenzivno se bavio fotografiranjem, kako amaterski, tako i kao dopunskim zanimanjem. Rezultat toga je mnoštvo objavljenih snimaka u foto-monografijama, kalendarima i drugim tiskovinama te obilni arhiv geografsko-turističkih snimaka iz Hrvatske i svijeta. Član je Fotokluba Zagreb i istaknuti izlagač na mnogim međunarodnim salonima. Nagrađen je počasnim zvanjem EFIAP te poveljom „Tošo Dabac“ FKZ. Njegova životna konceptualna serija fotografija je Pogledi s mog prozora na Ilicu tijekom 60 godina.


    Mario Krištofić
    Rođen 1957. godine u Zagrebu. Studirao filmsko snimanje na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Od početka osamdesetih kontinuirano se bavi umjetničkom i komercijalnom fotografskom produkcijom u suradnji s grafičkom dizajnericom Sanjom Bachrach. U mediju fotografije najčešći centar interesa su ljudi i njihovi odnosi. Od početka 80-ih sa suprugom, dizajnericom Sanjom Bachrach djeluje u zajedničkom studiju Bachrach & Krištofić. Do sada su održali 35 samostalnih izložbi i sudjelovali na sedamdesetak skupnih. Od 1997. do 2001. g. predsjednik je fotografske sekcije ULUPUH-a, te osnivač multimedijske sekcije. Član je ULUPUH-a, HZSU-a i HDLU-a.


    Mario Kučera
    Rođen je 1967. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1996. radi kao fotograf za reviju Gloria. Živi i radi u Zagrebu. Član je ULUPUH-a od 2006. godine.


    Dragan Kurucić
    Rođen 1962. godine u Novom Sadu. Godine 1990. postaje profesionalni fotograf. Diplomirao je na visokoj tehničkoj školi na odsjeku za primijenjenu fotografiju. Specijalizirao u području foto ilustracije. Uz umjetničku fotografiju bavi se i foto-dizajnom (industrijska-primijenjena fotografija). Dobitnik je više nagrada iz područja foto-dizajna (kalendari, ambalaže i plakat). Objavljivao u časopisima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Italiji i Japanu. Član udruženja primijenjenih umjetnika i dizajnera Vojvodine – UPIDIV, udruženja umjetnika s Petrovaradinske tvrđave "Likovni krug" i Europskog instituta za fotografiju.


    Sergije Michieli
    Rođen je 1973. godine u Zagrebu. Nakon završetka srednje fotografske škole upisuje Akademiju dramskih umjetnosti te 2001. godine stječe diplomu akademskog snimatelja. Surađivao je kao fotograf u tiskanim medijima: Nacional, Globus, Poslovni tjednik i Jutarnji list. Živi i radi u Zagrebu.


    Roberto Orlić
    Rođen je 24.7.1967. u Puli gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1997. godine. Uz ljubav prema životinjama u sebi je nosio i ljubav prema fotografiji tako da napušta veterinarsku profesiju i posvećuje se fotografiji. Više od 17 godina radio je za hrvatske tjednike i dnevnike, te surađivao s inozemnim medijima. U Tiflološkom muzeju u Zagrebu 2014. godine postavio je izložbu Psi anđeli, a zatim i u Muzeju anđela u Varaždinu. Nakon nekoliko godina provedenih u Kanadi radi na izboru materijala za novu izložbu.

    Darije Petković
    Rođen 1974. godine u Zagrebu. Bavi se umjetničkom i novinskom fotografijom od devedesetih godina. Diplomirao je 1999. na Odsjeku filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uz samostalna i grupna izlaganja objavljuje fotografije u magazinskom tisku. Od 2005. asistent je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na katedri fotografije.


    Ivan Posavec
    Ivan Posavec rođen je 1951. godine u Dužici pored Siska. Diplomira filmsko snimanje 1980. godine u klasi profesora Tanhofera, godinu kasnije postaje majstor fotografije. Godine 1984. postaje najmlađim dobitnikom godišnje nagrade fotografskog saveza Jugoslavije, a 1992. godine dobio je nagradu "Tošo Dabac". Objavljivao je između ostalih u slijedećim tiskovinama: Polet, Studentski list, Mladina, Danas, Start, Vjesnik, Pitanja, Komunist, Svijet, Globus, Gloria, Arena… Ukupno je dobio pedesetak nagrada, a izlagao na tristotinjak izložbi. Legendarna MO grupa, koju je osnovao 79. sa Miom Vesovićem, realizirala je preko 150 naslovnica tjednika Danas , a postavila je standarde novinske i autorske fotografije na ovim prostorima.


    Bruno Szüts
    Rođen 1959. godine u Zagrebu. Diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Radi u Croatia osiguranju d.d. Amaterski se bavi fotografijom od sredine 1970tih. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi.


    Mio Vesović
    Rođen je 1953. godine u Gornjoj Dobrinji kod Užičke Požege. Studij filmskog snimanja završio je na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u klasi Nikole Tanhofera. Od 70-ih sustavno objavljuje fotografije u Poletu, Studentskom listu, Svijetu, Pitanjima, Vjesniku i nizu drugih novina i časopisa. Godine 1979. s Ivanom Posavcem osniva Studio MO (Meko okidanje). Izlagao je na nizu samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a stotinjak njegovih fotografija u zbirci je Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zadnje veliko predstavljanje imao je na retrospektivnoj izložbi 2003. u Galeriji Klovićevi dvori (kustosica Marina Viculin). Živi i radi u Zagrebu.

  • Barbara Blasin- izložba fotografija "Gradska rubrika"

    Blasin

    Barbara Blasin- izložba fotografija "Gradska rubrika"

    vrijeme: 26.02.2016. - 12.03.2016.19,00

    mjesto: Zagreb; Galerija AŽ, Atelieri Žitnjak, Žitnjak 53
    blasin

    U seriji fotografija, pod nazivom Gradska rubrika, koja se sastoji od izabranih fotografija iz autoričine fotografske arhive, i novijih fotografija nastalih u recentnom razdoblju, autorica bilježi gradske prizore panoramskom kamerom u maniri novinskog reportera, 'izvještavajući' nas o gotovo slučajnim, svakidašnjim prizorima sa zagrebačkih ulica. Pri tom u Gradskoj rubrici, koja je svojevrsni work in progress, obilježen procesualnošću, ''… višeslojnost događanja na fotografiji opisuje i detektira naš hod po gradu u kojem je slučajnost možda jedino pravilo u kretanju ne zbog toga da raskrijemo i pronađemo sve ono što je ostalo zbijeno i zgusnuto u uvijek odavno prošlom trenutku, već zbog toga da budemo viđeni kao akteri zbivanja…
    iz teksta: Miloš Đurđević, Gradska rubrika

    Barbara Blasin diplomirala je na Odsjeku Grafičkog dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2002. Po vokaciji dizajnerica i fotografkinja, bavi se i interdisciplinarnim umjetničkim projektima. Dobitnica je nagrade Hrvatske sekcije AICA-e na Zagrebačkom salonu (2008., 2011.) i bila je u užem izboru za književnu nagradu Kiklop za svoju knjigu, Ženski vodič po Zagrebu (2006). Članica je ULUPUH-a, živi i radi u Zagrebu.

  • Body Painting

    Body Painting

    Foto Workshop 26.2.2017.

    Boja, tijelo, sve u jednom. Ne viđamo svaki dan modele oslikane po cijelom tijelu. Dvije umjetnosti, make up i fotografija pružaju ruke jedna drugoj.

    Tri ženska modela, nedjelja, 26. veljače od 18,00-22,00 i prilika da “životinje fotografirate bez teleobjektiva, iz blizine i bez ikakve opasnosti – to je sve što ćemo vam otkriti. Da, još nešto. Ovoga puta predlažemo da svijet u boji pretpostavite crno bijelom.

    Body Painting

    Prepustite nam sve ostalo, dođite i jednostavno uživajte!


    Nedjelja, 26.2.2017.
    2. Od 18,00-22,00
    3. The Studio, Republike Austrije 7A, Zagreb; besplatna parking mjesta
    4. Ograničen broj fotografa – 6
    5. Cijena 500 kn

    Kontakt: FotoOkvir

  • Božidar Kasal

    Božidar Kasal

    Božidar Kasal je rođen u Zagrebu 1948. godine. Studij fizike završio je na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, a magisterij iz područja mjerenja kvalitete fotografskih objektiva načinio je na Institutu Ruđer Bošković. Nakon pet godina (1978.) mijenja posao i prebacuje se na Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Zagreb, gdje ostaje do umirovljenja krajem 2013. godine. Bio je odgovorna osoba za kontrolu kvalitete uređaja za stvaranje medicinskih slika i voditelj službe za zaštitu od zračenja KBC-a Zagreb. O kvaliteti slika i danas predaje na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

    Momentalno ga, sa stanovišta fotografske umjetnosti, najviše privlači putna i ulična fotografija, portreti ljudi u njihovim sredinama, u običnim i neobičnim situacijama, njihove životne priče i fotografski kolorit njihove svakodnevnice i životnog ambijenta. Poseban senzibilitet je uvijek imao prema životinjama, a ovo mu je prvi (ne i zadnji) susret s onim divljima i njihovim načinom života na njihovom prirodnom terenu.

    Sudjelovao je na brojnim natjecateljskim izložbama širom svijeta i nositelj je međunarodnog umjetničkog fotografskog zvanja AFIAP. Ovo mu je jedanaesta samostalna izložba fotografija.

    Živi i radi u Zagrebu kao član FotoklubaZagreb.

    E-mail adresa: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.



    • Image17
    • Image16
    • Image14
    • Image15
    • Image13
    • Image12
    • Image11
    • Image10
    • Image09
    • Image08
    • Image07
    • Image06
    • Image05
    • Image03
    • Image04
    • Image02
    • Image01
  • Crna šuma' Damira Hoyke u Mimari

    Crna šuma' Damira Hoyke u Mimari

    vrijeme: 11.05.2016. 12,00

    mjesto: zagreb; Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5

    U srijedu, 11. svibnja, u 12 sati, u Muzeju Mimara, otvara se izložba 'Crna šuma' autora Damira Hoyke. Izložba ostaje otvorena do 22. svibnja.

    U srpnju 2015. godine katastrofalni šumski požari pogodili su otok Korčulu i poluotok Pelješac. Zapanjen apokaliptičnim prizorima u koje je požar pretvorio pelješku šumu, fotograf Damir Hoyka odlučio je ovu tragediju pretvoriti u snažno vizualno upozorenje i tako pridonijeti nastojanju da se takvi događaji spriječe. Hoyka je svoju zamisao podijelio s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom (HVZ) u kojem je našao idealnog partnera za projekt.

    O samom snimanju Hoyka nam je rekao: „Bilo mi je to jedinstveno i zastrašujuće iskustvo, nikada još nisam fotografirao okružen tolikim brojem spaljenih živih bića. Stojeći sam usred te izgorene šume, preplavi te sablasnost u punoj snazi kad shvatiš da to što ne vidiš niti jednu životinju nije sve - ne čuju se čak ni ptice. Kad sam se nakon nekog vremena navikao na taj osjećaj i počeo tražiti motive, snimanje se relativno brzo počelo odvijati. Nekako mi se činilo da mi sama šuma počinje pričati o tome što se ovdje dogodilo, kako je ona to proživila i što ona o tome 'misli'. Vjerujem da ćete ovo što sam ovdje rekao lako prepoznati u nekoliko, po meni posebice snažnih fotografija.“

    „Crna šuma“ je izložba od općeg interesa, a njezin cilj je upozoriti građane na moguće požarne opasnosti. Autor također odaje priznanje vatrogascima koji su svojim zalaganjem i požrtvovnošću spriječili još veću požarnu katastrofu. Ova izložba će povezati razne dijelove Hrvatske čiji vatrogasci međusobno surađuju na najtežim požarima i drugim katastrofama.

    'U današnjem svijetu okruženi smo ravnodušnošću. Postali smo imuni na reporterske fotografije i dokumentarne filmove o globalnim stradanjima ljudi, ranjene djece, mrtvih životinja. Nemoćni smo – ili mislimo da smo nemoćni – i mirimo se sa slikom stvarnosti, štiteći se ujedno takvim emotivnim mehanizmima od gigantskih razmjera katastrofa i tragedija.

    Čišćenje i restartanje našeg emotivnog, duhovnog i humanog horizonta često se postiže slikama, fotografijama ili neposrednim iskustvom prirode. Svjesni smo, naime, ljudske nemoći pred prirodnim silama kojih se mnogo više arhetipski bojimo, neusporedivo više od svjesnih i planiranih ljudskih devastacija i ratno-terorističkih akcija.

    Nova serija umjetničkih fotografija Damira Hoyke inspirirana je posljedicama velikog ljetošnjeg požara u okolici Trstenika na Pelješcu. U potresnim prizorima uništenog biljnog i životinjskog svijeta, Hoyka prema vlastitim riječima ovu temu „izdiže kao simbol koji treba upamtiti“. Umjetnik se okreće prirodi u potrazi za inspiracijom, ali ovdje se dogodio poseban trenutak umjetnikovog angažmana, u iznimno visokom emotivnom naboju, gdje se fotograf osjetio dozvanim da zauvijek sačuva tamno lice šume, spaljenu čistinu bitka.

    Hoyka - iako apsolutni tehničko-metijerski perfekcionist medija fotografije - spaljeni pejzaž osjeća i promatra „okom duše“, tragajući ne samo za idealnim motivom, kadrom, svjetlom i izbalansiranom kompozicijom slike, već prenosi na promatrača uznemirujuću ljepotu devastiranog pejzaža. U ovoj seriji fotografija, Damir Hoyka ne zauzima poziciju emotivne distance, već se transformira u prijenosnika strave i ljepote koju je na Pelješcu iskusio vlastitim pogledom. Ta „stravična ljepota“ uništene prirode nosi u sebi mnogobrojne složene i drevne asocijacije, simbole i metafore; od teme izgubljenog Raja i Ariostove Svete šume, simbola kolijevke života, mjesta u kojem se zbivaju tajne Prirode.

    Šuma je prema jednom drevnom tumačenju simbol ljudskog roda u tami, izgubljenog bez božanskog usmjerenja, dok je mračna i crna šuma arhetipsko carstvo smrti i nepoznatih pogibelji. Damir Hoyka to jako dobro intuitivno prepoznaje pa njegove fotografije ne bilježe samo vidljivu i površnu razinu stvarnosti, već zatečenu ekspresivnost lokaliteta svojim objektivom transformira u duboku umjetničku poruku.

    Ipak, Hoyka tu proturječnost između praznog, spaljenog, ranjenog te čistog, novog i budućeg svijeta prirode koji već klija negdje duboko u zemlji nadvladava idejom o ljepoti neba, razigranih oblaka i sunčeve svjetlosti, koja također dobiva simboličnu dimenziju značenja. Svjestan kako dolazi vrijeme izbavljenja od tragedije, novog života i novog lica šume, fotograf upire pogled ka nebu, udaljenom zelenom pejzažu i renesansnoj ideji tzv. zračne perspektive. Snažno emotivno iskustvo razrješava se kroz kontemplativan i meditativan karakter fotografija, ali zato ne manje apokaliptičan'. Iva Körbler,

    Izvor: http://www.mimara.hr

  • Davorka Trbojević

    Davorka Trbojević

    dipl. politolog, rođena je 24.02.1959. i živi u Zagrebu. Amaterskom fotografijom bavi se još od prvih studentskih dana te otada objektivom hvata motive koji su je u nekom trenutku "dotakli" pokušavajući na svoj način fotografski interpretirati životne scene zaustavljene u vremenu.

    Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranima za fotografiju, gdje pod nickom "proba2004" i avatarom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Stalno tražeći nove sadržaje kroz fotografiju interpretira svijet onako kako ga vidi i doživljava pa su njene fotografije i svojevrsno razotkrivanje emocija i intime.

    Tijekom proteklih godina izlagala je na dvadesetak grupnih izložaba u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru i dr. te bila nagrađivana.

    Njena samostalna izložba Kad priroda slika predstavila ju je s njenim impresionističkim pristupom fotografiji.

    Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    • 01-zagrerbacki_prozori
    • 02-tzz
    • 04-prozori
    • 03-mamutica
    • 06-u_ilici
    • 05-sjene_i_odrazi
    • 08-nature_style.
    • 09-tri_okna
    • 07-maca_iz_trnja
    • 12-likovi_i_sjene
    • 11-zadnja_svjetlost
    • 13-sreca
    • 10-sa_prososcu
    • 14-prijateljice
    • 16-trenutak_sjecanja
    • 15-ponos_bez_predrasuda
    • 17-vucedolska_golubica
    • 19-jeka_tisine
    • 21-utopljeno_nebo
    • 20-haiku_na_vodi
    • 18-zadnji_pogled
    • 24-razigrana_jesen
    • 22-yin_yan
    • 23-lopoci
    • 25-bundekovski_zalazak
    • 26-drhtaj_sume
    • 27-povezani
    • 28-njih_dvoje
    • 30-cutjetisebe
    • 29-cuteći_tebe
  • Davorka Trbojević "Kad priroda slika II "

    Davorka Trbojević "Kad priroda slika II "

    vrijeme: 20.03.2017. u 19 sati izložba je otvorena do 06.04.2017

    mjesto: Fotogalerija Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb

    Postoje li slikari koji nisu povukli potez kistom, izmiješali nijansu boje po kojima će se pamtiti ili vidjeli stvari na nov način i otvorili drugima pogled?

    Postajemo li slikarom obrazovanjem ili je to samo vanjski znak naše slikarske duše?

    (S)poznaje li slikar sebe u okrilju velikog majstora, prirode same ili u usamljenosti kreativnog procesa vođen istim motivom prirode same?

    Davorka Trbojević

    U ovim se premisama kreće fotografski opus Davorke Trbojević, slikarice koja prepoznala umjetnički govor same prirode u šetnjama uz jezero. I doista, fotografija održava impresionističko, ekspresionističko, apstraktno ili tašističko platno same prirode.

     Nevenka Miklenić 

    Davorka Trbojević

     

    Galerija fotografija sa otvorenja izložbe

    • img_20170320_184629
    • img_20170320_184642
    • img_20170320_184701
    • img_20170320_184722
    • img_20170320_184729
    • img_20170320_184734
    • img_20170320_184737
    • img_20170320_184749
    • img_20170320_184800
    • img_20170320_184807
    • img_20170320_184817
    • img_20170320_184842
    • img_20170320_184848
    • img_20170320_185609
    • img_20170320_185621
    • img_20170320_192419
    • img_20170320_192428

    .be

  • Emanuell Manchy

    Emanuell Manchy



    Emanuell Manchy. Rođen u Zagrebu 13.11.1992.kao mladi jos neiskusan mladić krenuo sam u fotografiranje modela,vjenčanja i svega sto me opušta.
    Fotografija je moj posao i život.


    Fotografijom se bavim jos od 12 godine,ali ne profi niti amaterski nego vise onako samo da vidim kako je to poslikat nesto i kako je to dobiti fotografiju.
    Danas imam vise od 50 objavljenih shootinga iza sebe.

     

    • 4
    • 2
    • 1_1
    • 1
    • Manchy19
    • Manchy18
    • Manchy17
    • Manchy16
    • Manchy15
    • Manchy14
    • Manchy13
    • Manchy12
    • Manchy11
    • Manchy9
    • Manchy8
    • Manchy7
    • Manchy10
    • Manchy5
    • Manchy6
    • Manchy4
    • Manchy3
    • Manchy2
    • Manchy1
    • Manchy
  • FOTO NATJEČAJ MONTRAKER 2016

    FOTO NATJEČAJ MONTRAKER 2016

    vrijeme: ponedjeljak, 29.8.2016. - četvrtak, 15.9.2016.

    mjesto: Vrsar

    MontrakerNatječaj se organizira kao dodatni program Međunarodne studentske kiparske škole Montraker koja se održava od 29. kolovoza do 10. rujna 2016. godine. Škola je nastala kao platforma za praktični rad studenata likovnih akademija, smjera kiparstva. Od 1991. godine nastalo je više od stotinjak skulptura u kamenu koje su postavljene u Vrsaru i okolici.

    Natjecatelji mogu birati između dvije teme:

    Skulptura u nastajanju

    Fotografiraju se sudionici 26. međunarodne studentske kiparske škole Montraker koji će od 29. kolovoza do 10. rujna stvarati skulpture u kamenu u istoimenom kamenolomu u Vrsaru. Radno vrijeme studenata je od 8 - 12 i 16 - 19 sati, svaki dan osim nedjelje.

    Skulptura u prostoru

    Fotografiraju se skulpture koje su nastale od 1991. godine u radu Međunarodne studentske kiparske škole Montraker i koje su postavljene u javni prostor Vrsara. Naglasak je na odnosu skulpture i prostora oko nje. Kartu Vrsara sa obilježenim lokacijama skulptura natjecatelji mogu zatražiti u uredu Turističke zajednice Općine Vrsar.

    Svaki natjecatelj može prijaviti do tri fotografije. Fotografije se šalju digitalno na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do 15. rujna 2016. godine. U naslovu e-maila obavezno napisati ZA FOTO NATJEČAJ MONTRAKER 2016.

    Kod prijave treba upisati slijedeće podatke:
    Ime i prezime, adresu, broj telefona i nazive fotografija.
    Fotografije za prijavu ne smiju prelaziti 500 kb po fotografiji.

    Pristigle fotografije će pregledati žiri u sastavu:
    Tatjana Velenik, povjesničarka umjetnosti,
    Sebastijan Vojvoda, akademski slikar
    i Andi Bančić, profesor likovne kulture.

    Žiri će odabrati tri najbolje fotografije koje će dobiti slijedeće nagrade:

    1. nagrada: 3.000 kn
    2. nagrada: 2.000 kn
    3. nagrada: 1.000 kn

    Žiri će napraviti i uži izbor fotografija koje će biti izložene na izložbi u rujnu 2017. godine u sklopu programa Međunarodne studentske kiparske škole Montraker.

    Organizatori si osiguravaju pravo korištenja nagrađenih fotografija u propagandnim materijalima te se obavezuju navesti ime autora kod svakog objavljivanja.

    Dodatne informacije možete zatražiti na e-mail adresi Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i broju telefona 091 431 59 59 (zvati od 8 - 15 h).

    Izvor: http://www.poup.hr/hr/aktualnosti/natjecaji/foto-natjecaj-montraker-2016

  • Fotografija

    Fotografija i umjeće fotografiranja

    U današnje doba pod pojmom fotografije podrazumjevamo digitalne zapise sa fotoaparata a zaboravljamo na one zanimljive početke fotografije koji datiraju sa početka 19. stoljeća kada je francuz N.Niepce napravio prvu crno – bijelu fotografiju....

    Naziv fotografijapotječe od latinske riječi camerakoja označava mračnu kutiju ili mračnu prostoriju. Počeci fotografije i fotografiranja potječu iz 19. stoljeća kada je francuz N. Niepce uspio napraviti prvu fotografiju. Počeci fotografije su bili preduvjet u današnji svijet fotografije kojega mi poznajemo. Tadašnji fujinonglavni nedostaci fotoaparata su bili nemogućnost pohranjivanja te nemogućnost prenošenja fotoaparata. O pravoj fotografiji koju mi danas poznajemo, možemo govoriti tek nakon pojave prvog negativai izuma fotoosjetljivog materijala na koji se mogao staviti film. U to doba ljudi su mogli uživati u crno – bijelim fotografijama i filmovimai bili su dostupni samo imućnog gospodi. Razvoj fotografije se godinama usavršavao, tek nakon razvoja elektronike i razvoja digitalnih fotoaparata omogućen je prijenos fotografija na prijenosne medije. Tek tada dolazi na red fotografija koju mi poznajemo, lijepa i zanimljiva, fotografija koja može opisati svaki dio određenog trenutka pa čak i dočarati dašak emocija sa kojima se možemo poistovijetiti. 

    Najosnovnija podjela fotografije je na analognu i digitalnu fotografiju. Većina ljubitelja fotografije i fotografiranja se koristi digitalnim fotoaparatima dok je kod profesionalnih fotografa ostalo podjeljeno mišeljenje o svim prednostima i manama digitalne fotografije. Kod profesionalnih fotografa u izboru fotoaparata, glavnu ulogu igraju ukusi i nijanse ali i tehnike fotografiranja kojom se bave. rolle

    Fotografije snimljene sa digitalnih fotoaparata možete naknadno obraditi na brojnim programskim medijima koji dopuštaju čak i laicima da naprave kvalitetne i zanimljive fotografije. 

    Stručnjaci kojima je fotografija njihov posao ali i strast,  koriste se fotoaparatima koji moraju podržavati sve kvalitete kako bi ta fotografija na što bolji način dočarala svu ljepotu trenutka. Trenuci koji ostaju na tim fotografijama su naš pocjetnik na prošlost i događaje koje često zaboravljamo. Kod profesionalnih
     fotografa
    najveći utjecaj na kvalitetu fotografije ima objektiv, koji je laički rečeno tzv. povećalo. Objektivskuplja sve zrake svjetlosti u jednu točku. Objektivi se odabiru prema određenim uvjetima;  prirodu, događaje ili ljude možete slikati sa teleobjektivomili širokokutnim objektivom ovisno o dubinskoj oštrini, kutu snimanja ili udaljenosti.

    Fotografija dijeli brojne tehnike sa slikarstvom, tako da sa sigurnošću možemo reći da je fotografija umjetnost koja često zna biti energična, maštovita pa čak i stastvena. Fotografija i fotografiranje je umjetnost kojoj se mora pristupati sa mnogo ljubavi i pažnje. Nisu sve fotografije iste!

     Prave fotografije imaju svoju priču koju često ne možemo odgonetnuti ali nas zaintrigiraju i potaknu  nam maštu...

     

    Autor: Jasmina Tutić

     

     

     

  • Hari Maslić

    Fotografije Harija Maslića – Priča o univerzalnoj ljepoti



    Rodjen u Bosni i Hercegovini, sa prebivalistem u Njemackoj. S umjetnoscu je vezan od ranog djetinjstva, a te snove realizuje danas kao menadzer umjetnickog brenda MerisCon Art and Design (www.meriscon.com). Njegovo umjetnicko stvaralastvo je protkano kroz slikarstvo i kroz fotografiju.

    O Hariju Maslicu kao fotografu, posebno u smjeru people fotografije, najbolje govori sljedeci kriticki osvrt slobodnog umjetnika i putopisca Josipa Svobode:

    Fotografija predstavlja kako aktivnu tako i pasivnu umjetničku formu. Stupanj u kojem fotograf učestvuje u svojoj umjetničkoj kreativnosti varira od fotografa do fotografa; fotograf može da ispriča jednu priču unutar fotografije ili da samo registruje životni trenutak onakvim kakav jeste. U ovom pogledu postoji jedna generalna istina kod fotografisanja: bez fotografa nema fotografije. Čak i na najjednostavnijem snimku vidljiv je uticaj fotografa.

    Hari Maslić pripada onoj grupi kreativnih fotografa-umjetnika koji su skloni da orkestriraju i koreografiraju strukturu fotografije kako bi realizirali jednu kreativnu ideju ili poruku; u slučaju ovog umjetnika to je sam život, ili još bolje rečeno to je najljepši dio života – to je mladost. U beskrajnom proticanju momenata, Hari Maslić je za koreografiju svojih slika odabrao momente mladosti ljudskog života; u režiranim fotografijama vidi se ljubav i posvećenost autora za njegovu ideju kao i njegova očaranost mladalačkom radošću, bezbrižnošću i osmijehom. Postavši emocionalno povezan sa subjektom, Hariju Masliću je uspjelo da stvori ideje koje mu pomažu da uhvati pravu bit svog subjekta. Mladost – grupe vedrih i nasmijanih djevojaka i mladića u koreografisanim fotografijama – ne samo da prenosi snažne emocije na posmatrača nego svojom izvorskom svježinom, razigranošću i čistoćom provocira u njemu poistovjećivanje i sjećanje na vlastitu mladost; u bilo koje okruženje da autor ove krasne Izložbe stavi svoj idejni subjekt –priroda ili sterilni objekti istorijske prošlosti ili sadašnjosti – on okruženju u koji je stavljen daje novo značenje, novi sadržaj, novu priču.

    Osim klasicnih fotografskih pravaca intenzivno radi i realizuje sotinge sa modelima, koji su cesto bili na coverima poznatih magazina.

    Harijeva djela i aktivnosti mozete pratiti na:

    portalu MerisCon

    MerisCon

    MerisCon instagram

    Photography Hari M. facebook

    MerisCon Art facebook

    • 14753920_10207800333348024_7427505079501798194_o
    • 14753479_10207800341508228_2639861317780188239_o
    • 14753227_10207800334148044_3241430575519191155_o
    • 14732188_10207800352308498_7605681443041558513_n
    • 14717224_10207800333628031_8518692118408338034_n
    • 14713630_10207800331347974_4152908504933954045_n
    • 14713047_10207800341588230_5715506389135365333_o
    • 14713774_10207800330707958_5705954037121244688_n
    • 14711558_10207800331267972_3814257072175522244_o
    • 14706838_10207800333708033_4371483309724989272_o
    • 14707810_10207800330787960_3974827945045733152_o
    • 14702332_10207800332187995_2789408499898884110_n
    • 14700898_10207800334668057_3541791524061946923_o
    • 14700848_10207800331067967_5877234420432837774_o
    • 14700765_10207800352348499_8792305720977050788_o
    • 14695415_10207800330947964_2459294666018020941_n
    • 14695409_10207800333588030_7453772773450232440_n
    • 14691153_10207800335228071_4656558621676428554_o
    • 14680724_10207800332788010_3741466654485362532_n
    • 14671177_10207800330827961_3787141216453005594_n
    • 14657241_10207800336988115_88721083751689908_n
    • 14666076_10207800333108018_1199858728347308756_n
    • 14642077_10207800333468027_2009595936263481333_n
    • 14633696_10207800341628231_598592122636468084_o
    • 14650353_10207800335548079_8169851050438474311_n
    • 14633586_10207800337188120_254637286527267521_o
    • 14633515_10207800336948114_7221385168124067590_o
    • 14615784_10207800332347999_4158317504402441711_o
    • 14615824_10207800332147994_1561893560754143478_o
    • 14542427_10207800336028091_3670089252147318678_o
    • 14615718_10207800342908263_8275938173906357711_o
    • 11229318_10207800331947989_4690150694416793201_o
  • Hari Maslić “HARMONY OF DIVERSITY”

    Hari Maslić “HARMONY OF DIVERSITY”

    vrijeme: 05.08.2017

    mjesto: galerija „MAK“ Sime Milutinovića Sarajlije, Sarajevo

    Kroz ciklus od 30 fotografija “Harmony of diversity”, autor Hari Maslić predstavlja svoje putovanje kroz medij fotografije. S obzirom da djeluje unutar dva likovna medija (slikarstvo i fotografija) te ih homogenizira, osjetno je prisustvo i jednog i drugog u njegovom ciklusu.Hari Maslić

    U svojim počecima fotografija je pokušavala oponašati slikarstvo – često se postavljalo pitanje da li je ona umjetnost ili ne. Piktorijalizam, pravac koji je nastao u drugoj polovini XIX vijeka težio je da poveže fotografiju sa slikarstvom. Neki od njegovih predstavnika, kao što su Julia Margaret Cameron, Heinrich Kuhn ili Robert Demachy, primjenjivali su različite tehničko-tehnološke intervencije u procesu rada (docrtavanje, bojenje…) i tako kreirali fotografije čija likovnost počiva na slikarskim kanonima.

    Piktorijalizam je bio popularan sve do dvadesetih godina XX vijeka, kada se sadržajnost i likovnost fotografije počinje bazirati na njenim izražajnim mogućnostima – oštrini-neoštrini, svjetlosti, kompoziciji, kadru, itd.

    Ono što je primjetno na fotografijama Harija Maslića jeste da on ne pokušava imitirati sliku na platnu, nego koristi svijest o oba medija – slikarstvu i fotografiji – te njihovom sublimacijom dolazi do konačnih rješenja. Na fotografijama je vidljiva autorova potreba za istraživanjem izražajnih mogućnosti softvera poput Photoshopa, koji su danas sastavni dio fotografskog djelovanja. Kroz to istraživanje, Maslić dolazi do rješenja, koja će na najbolji način dočarati doživljaj subjekta koji fotografiše. Fokus njegovog promatranja je žensko lice i tijelo, njihova senzualnost i erotičnost, koje potencira variranjem svjetlosnih efekata. On istražuje kolorit kao snažan likovni element i njegove aplikativne mogućnosti na svakoj fotografiji, te ga na sebi svojstven način koristi kao polaznu tačku.

    Hari Maslić

    Kroz historiju fotografije često su se istraživali motivi ženskog portreta i akta. Alfred Stieglich, Edward Weston ili František Drtikol samo su neki od fotografa koje vezujemo za ovu tematiku, naročito kada je u pitanju akt. Kako je fotografija napredovala na tehničko-tehnološkom planu, tako su se i kreativne mogućnosti ovog medija proširile, što se odrazilo na rad velikog broja fotografa XX vijeka. Oni su također istraživali efekte svjetlosne modulacije na modelima koje su fotografisali.

    Hari Maslić svoj subjekt promatra kroz senzualnu prizmu, ponekad koristeći sfumato, specifičan kadar ili potencirajući facijalnu ekspresiju modela. Uz pažljiv odabir lokacije i korištenje pomoćnih rekvizita, autor doprinosi dramatizaciji i ukazuje na istraživačko promišljanje u cilju postizanja autentičnog autorskog rukopisa.

    Kako je Alfred Eisenstaedt rekao: “Bitnije je da vam se desi ‘klik’ sa subjektom koji fotografišete od onog na fotoaparatu.” Na svakoj fotografiji Hari Maslić pokušava da prikaže svoju viziju modela, povezanost koju uspostavlja sa njim u trenutku nastanka fotografskog zapisa. On svoju viziju želi da prenese promatraču njegovih fotografija i da ga uvede u svoj senzualni svijet – za njega odabir ovih 30 fotografija, simbolično predstavlja određen narativ, koji promatraču otkriva autorov unutrašnji mikrokosmos i njegove emocije.

    “Naravno, uvijek će biti onih koji će isključivo gledati na tehniku, koji pitaju ‘kako’, dok oni koji su malo više radoznali će pitati ‘zašto’, ja sam lično uvijek više preferirao inspiraciju od informacije.” Man Ray

    Autor recenzije:
    van.prof.mr. Ivan Hrkaš

  • Izložba "Street Style Banja Luka by Dasha Gajic"

    Izložba "Street Style Banja Luka by Dasha Gajic"

    vrijeme: 28. veljače 2017. godine u 19 sati

    mjesto: u Malom izložbenom salonu Kulturnog centra Banski dvor u Banjoj Luci

    Ova izložba obuhvaća fotografije nastale tijekom višegodišnjeg rada umjetnice Daše Gajić na istoimenom projektu koji je započeo pokretanjem prvog street style bloga u Banjoj Luci.

    Blog Street Style Banja Luka by Dasha Gajic osvojio je brojne nagrade i priznanja među kojima se ističu najbolja street style fotografija u 2013. godini na međunarodnom natjecanju Best of Street Style, prvo mjesto na studentskom fotografskom natječaju Sveučilišta u Oslu, a pored toga uvršten je na listu najboljih svjetskih street style blogova. Fotografije s bloga objavljivane u brojnim bosanskohercegovačkim, regionalnim i međunarodnim publikacijama. Kao rezultat intenzivnog rada na blogu nastala je knjiga Street Style Banja Luka by Dasha Gajic, što je ujedno i prva u regiji objavljena knjiga posvećena street style fotografiji.

    Izložba

    Koncept izložbe Street Style Banja Luka by Dasha Gajic polazi od premise da je street style fotografija, kao specifičan fotografski žanr koji predstavlja kombinaciju modne i dokumentarne fotografije, ujedno i žanr koji može biti esencijalni ''alat'' za daljnja kulturološka i antropološka istraživanja.

    Autorica svojim fotografijama nastalim na banjalučkim ulicama od 2012. godine do danas ukazuje da unatoč tome što se od street style fotografija očekuje da u prvom planu ističu odjevne kombinacije, na drugoj razini ''čitanja'' omogućuju promatraču da shvati kako fotografije ujedno prenose poruku o jednom vremenu, gradu i kulturi. Poseban dodatak izložbi predstavlja prva autoričina street style fotografija nastala u Philadelphiji 2006. godine, a koju će banjalučka publika na ovoj izložbi moći prvi put vidjeti.

    Izložba Street Style Banja Luka by Dasha Gajic prva je samostalna izložba Drage ''Daše'' Gajić, a ujedno i prva izložba posvećena street style fotografiji u Bosni i Hercegovini. Kustosica izložbe je zagrebačka povjesničarka umjetnosti Sonja Švec Španjol, a samu realizaciju izložbe podržalo je Velepolanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

    Izložba

    STREET STYLE BANJA LUKA BY DASHA GAJIC

    "Odlučite što ste i tko ste, što želite i izrazite to pomoću odjeće koju odijevate i načina na koji živite."

    Gianni Versace

    Ulična fotografija iskreno, otvoreno i smiono bilježi neposredne slučajne trenutke i susrete na javnim mjestima. Ljudska prisutnost na fotografiji obogaćuje slojevitost zabilježenog trenutka karakterom pojedinca i njegovim odnosom s drugim osobama ili okolinom u kojoj se nalazi. Spontanost i neplaniranost kao osnovni preduvjeti nastanka ulične fotografije stvaraju uvjete za dokumentiranje jedinstvenog trenutka, ideje, osjećaja ili atmosfere što u konačnici omogućuje izgradnju vizualnog identiteta grada, naroda ili zemlje.

    Daša Gajić počela se baviti street style fotografijom 2012. godine prepoznavši nebrojene mogućnosti žanra koji objedinjuje dokumentarnu i modnu fotografiju. Istovremeno pokreće prvi banjalučki i bosanskohercegovački blog posvećen isključivo street style fotografiji. Predani rad, entuzijazam, ljubav i urođeni talent ubrzo su prepoznati, te 2013. godine Daša osvaja nagradu za najbolju street style fotografiju na međunarodnom natječaju Best of Street Style, a njezin blog Street Style Banja Luka by Dasha Gajic internetski magazin Street Style News uvrštava na listu najboljih svjetskih street style blogova. U periodu od 2012. do 2014. godine Daša je fotografirala preko 2000 slučajnih prolaznika u rodnom gradu bilježeći pritom ne samo modni izričaj svojih sugrađana i sugrađanki, već paralelno gradeći priču o svom gradu, njegovim običajima i kulturi. Bogati dvogodišnji opus pomno je rezimiran i objavljen u knjizi Street Style Banja Luka by Dasha Gajic koja sadrži 70 street style fotografija. Kao prirodan nastavak predanog djelovanja i priznanja dobivenih za dosadašnji rad javila se potreba za organizacijom samostalne izložbe koja bi objedinila fotografsko djelovanje, blog i knjigu u jednu cjelinu. Izložba obuhvaća fotografije nastale od 2012. godine pa sve do recentnih radova nastalih početkom 2017. godine. Poseban dodatak izložbi svakako je Dašina prva street style fotografija nastala u Philadelphiji 2006. godine. Fotografija prikazuje starijeg čovjeka koji se istaknuo u masi ljudi svojim osebujnim stilom i majicom koja je cijelom površinom ispunjena bedževima. Iako je Daša tada imala samo 17 godina, već je nesvjesno napravila prvi korak prema ostvarenju svoje životne bajke.

    Street Style

    Duboka poveznica s rodnim gradom i izazov bilježenja kreativnosti i prepoznavanja potencijala među sugrađanima osnovni su imperativi koji su otvorili vrata street style fotografije mladoj i perspektivnoj Daši Gajić. Vođena optimizmom i pozitivnom energijom ona počinje bilježiti obične ljude i slučajne prolaznike u Banja Luci. Urođenim talentom za prepoznavanje pravog trenutka, kao i intuitivnim odabirom osoba na temelju neobičnog detalja, cjelokupnog osebujnog stila ili jednostavno energije kojom osoba zrači, Daša nesvjesno oslikava život svog grada. Njezin iskren i otvoren pristup, te povjerenje koje je izgradila prilikom inicijalne komunikacije s modelom, omogućili su joj hvatanje onog autentičnog i iskonskog u osobi. Usredotočenost na ljudski trenutak odnosno onaj moment u kojem osoba spušta svoje štitove i dopušta autorici da zabilježi njezino pravo "ja" rezultirala je fotografijama snažne kreativne energije koja spaja ljudski element i urbani okoliš.

    Vođena potrebom da zabilježi iskrenu emociju i ostvari realan prikaz street style scene Daša Gajić stvara nevjerojatno raznolik opus. Cijeli dijapazon karaktera spoznajemo promatrajući osobe na fotografijama: od onih koje svoju snažnu osobnost izražavaju smjelim pogledom usmjerenim direktno u objektiv do onih povučenijih koji sramežljivo skrivaju pogled od kamere. Nečija sreća, tuga ili zabrinutost zabilježeni su u prolazu, dok užurbanost, najčešće mladih, sugrađana odražava vrevu gradskog života. Raznolikost osobnosti dinamično prati i raznolikost lokacija – od industrijske arhitekture, preko stambenih objekata do oronulih zidova ispunjenih muralima. Na fotografijama promatrač može, osim mode, spoznati arhitekturu grada, upoznati uličnu umjetnost i osjetiti atmosferu gradskih ulica. Kadrovi variraju od objedinjavanja raznolikog dinamičnog sadržaja pa sve do pročišćene, neutralne i jednostavne pozadine zida. Osjećaj autorice za gradnju skladne kompozicije koja izvlači maksimum od motiva i njegove pozadine vidljiv je u nizu fotografija na kojima modeli krojem i koloritom svoje odjeće uspostavljaju prirodnu komunikaciju s arhitekturom, dijelom zida ili prirodnog raslinja koje čini njihovu pozadinu. Kompozicije su podjednako snažne neovisno o tome temelje li se na sličnosti ili pak na kontrastu modela i pozadine. Boje, teksture i strukture odjeće, te elemenata iz okoline doprinose isticanju minimalizma, ozbiljnosti, fragilnosti ili pak razigranosti i dinamike koja krasi fotografirani model.

    U dijapazonu različitih osobnosti koje je zabilježila na ulicama Banja Luke Daša je uhvatila neposrednost i iskrenost djece, odvažnost i energičnost mladih, te šarm i dostojanstvenost starijih građana čime njezin opus poništava granice bilježenja puke mode i prenosi poruku vremena i kulture rodnog grada.

    Street Style Banja Luka by Dasha Gajic

    Smjelim i ciljanim odabirom isključivo Banja Luke kao područja kreativnog stvaralaštva Daša Gajić izgrađuje urbani portret svog grada. Djelić vremena, neposrednost životnog trenutka na ulici i uspostavljanje odnosa elemenata unutar uhvaćenog kadra grade priču Banja Luke. Bogat, kompleksan i raznovrstan portret grada rezultat je niza uličnih fotografija koje su zabilježile život, ljude i urbani okoliš, odnosno trenutno stanje grada kao i njegove jedinstvene kvalitete. Izuzetno je bitan životni aspekt fotografija, jer umjetnica ne fotografira samo mlade, lijepe i bogate ljude, već bilježi energiju i atmosferu života na ulicama Banja Luke koju čine svi – i djeca i mladi i stariji ljudi. Daša Gajić bez ijedne izgovorene riječi fotoaparatom uspijeva uspostaviti komunikaciju sa svojim sugrađanima, izgraditi uzajamno povjerenje i oslikati svoj grad, njegovu baštinu, tradiciju, individualnost njegovih građana, kao i zajedničko kulturno nasljeđe.

    Aspekt ulične fotografije Daša je iskoristila u projektu Riječi (ne) bole?!. Hvalevrijedna kampanja protiv verbalnog nasilja, bullyinga i govora mržnje pokrenuta je u rujnu 2015. godine na treći rođendan Dašinog street style bloga. Sa željom da potakne javnost na otvorenu komunikaciju o problemu verbalnog nasilja autorica radi ciklus fotografija gdje su modeli poslužili kao prazno platno, a na različitim dijelovima njihovih tijela stoji ispisan slogan "Riječi (ne) bole?!". Za razliku od ulične fotografije u kojoj često dominira pozitivna atmosfera, osobe na fotografijama kampanje jasno i sa stavom neverbalno izražavaju svoje osjećaje vezane uz problem verbalnog nasilja u društvu. Izreka "slika govori više od tisuću riječi" u potpunosti se može primijeniti u kontekstu projekta Riječi (ne) bole?!. Odlučan i direktan pogled mlade djevojke na čijoj je šaci ispisano geslo govori o odlučnosti i spremnosti na borbu protiv nasilja. Ruka mladića kojom onemogućuje kameri da fotografira njegovo lice poziva na prestanak nasilja, dok slogan ispisan na otkrivenom ramenu djevojke pognute glave i pogleda usmjerenog u pod snažno odražava fragilnost i krhkost čovjeka, te njegovu izloženost verbalnom nasilju i govoru mržnje. Kompozicija krupnog kadra dvije ruke u formi rukovanja i treće ruke u gesti upozorenja sugeriraju potrebu zajedničkog djelovanja u borbi protiv verbalnog nasilja. Kolika je moć slike, odnosno u ovom slučaju fotografije, govori i kontinuirano rastući broj mladih ljudi koji se priključuju ovoj značajnoj kampanji.

    Spajanjem mode i fotografije Daša Gajić je oslikala duh i bogatstvo svog grada. Proširujući aspekt street style fotografije u projektu Riječi (ne) bole?! ukazala je na mogućnost i snagu djelovanja fotografije u cilju borbe za humanost i bolju budućnost. Vođena mantrom "nikada ne čini drugom ono što ne bi želio da drugi učine tebi" polako, ali sigurno ostvaruje svoje snove i mladima, na vlastitom primjeru, dokazuje kako je sve moguće uz puno ljubavi, predanog rada i malo sreće.

    Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

  • Izložba ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”

    Izložba ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”

    vrijeme: 6. veljače 2017. u 19 sati

    mjesto: Fotogalerija Dubrava (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb),

    U Fotogaleriji Dubrava (Narodno sveučilište Dubrava, Dubrava 51a, Zagreb), u ponedjeljak, 6. veljače 2017. u 19 sati otvara se izložba fotografija pod nazivom ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”, na kojoj će svoja djela izložiti članovi HDLU Zagreb. Izložba se može pogledati do 23. veljače 2017.

    Izlagači: Vlasta Pastuović Aleksić, Andro Banovac, Sabina Blažić, Dalibor Brlek Slavenski, Tihomir Cirkvenčić, Krešimira Gojanović, Ivana Kolić, Alfred Freddy Krupa, Damir Matijević, Ivana Režek, Sonja Šimatić, Robert Štimec

    Izložba ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”

    Mitska dimenzija grada i urbane legende

    Gradovi u kojima živimo slojevita su sinteza kolektivnih sjećanja iz prošlosti, ali i osobnih priča o odrastanju, generacijskim putevima kroz društvene tranzicije i transformacije prostora kojima smo svjedočili, te kroz tu dvojnost kolektivnog i individualnog, starog i novog, mita i urbane legende, nastale su priče zabilježene na ovim fotografijama, kao svojevrsno osobno putovanje svakog autora u potrazi za onim magičnim trenucima, koji predstavljaju moderni folklor neke urbane sredine.

    Izložba ”Mitska dimenzija grada i urbane legende”

    Kao vječiti nomadi, građani putuju kroz vrijeme i prostor na samotnim prometnicama, na kojima su generacije mladih čekale prijevoz u svjetlu neonskih reklama nakon noćnih izlazaka, kao na fotografiji Andre Banovca, ili se vraćaju u daleku prošlost kroz priče o zagrebačkim coprnicama u prigušenom sjaju starinskih fenjera na fotografiji Tihomira Cirkvenčića.

    Stare gradske priče pretapaju se sa psihodeličnim prizorima iz modernih reklama, pri čemu se one prenose kroz neformalna druženja poznanika u šetnjama po skrivenim uličicama, u susretu sa ispranim, od vremena rastočenim skulpturama na gradskim grobljima, u bestijariju likova na fasadama zgrada, dotičući se nekih arhetipskih tema kao što su prolaznost i protočnost vremena, onaj neopipljivi déjà vu osjećaj, kojega su naši sugrađani iz prošlih vremena ostavili iza sebe, da bi bio ponovo prepoznat u suvremenim prizorima tranzicijski devastiranih i napuštenih lokala, o kojima će se također jednom iskrojiti neke nove urbane legende, da bi se nadovezale na one prijašnje.

    Gradovi tako dišu svojim pulsom u slojevima prohujalih vremena, koja su iza sebe ostavljala zapise u materiji građevina, jednako kao i u duhovnoj atmosferi nekih gradskih okupljališta, koja su danas ispunjena bogatom simbolikom, te vibriraju u našim sjećanjima, obojana finim nijansama osobnih doživljaja, uspomenama iz mladosti na prve izlaske, prve ljubavi, vjenčanja, rođenja, jednako kao i posljednje ispraćaje na gradskim počivalištima, u lokalima kroz koje smo prolazili, praćeni zaboravljenim pjesmama uličnih svirača na fotografiji Dalibora Brleka Slavenskog.

    Svaka od tih osobnih priča biva utkana u ritam grada, zaustavljena u vremenu kao jedan slikoviti trenutak koji se više nikada neće vratiti, ali će ostati poput memorijskog zapisa za buduće generacije, pri čemu će se mitologija nekog grada uvijek iznova nadopunjavati i obogaćivati, pozivati nas na istraživanje, baš kao što su i autori na ovoj izložbi bili pozvani da svojim fotografijama dočaraju svoje osobne impresije, sjećanja i doživljaje.

    Tako Alfred Freddy Krupa na pomalo ironičan, simbolički način prikazuje svoju sjenu ispod sjene zastave, što asocira na prolaznost različitih političkih režima, koji su također ostavljali traga i na naše građanske živote, naših suvremenika, kao i naših prethodnika, a Damir Matijević na svojim fotografijama ne bavi se prošlošću, nego daje jednu futurističku viziju brzine i dinamike, kada se starinsko tkivo grada osvijetli kroz apstraktne kompozicije, koje zazivaju duh modernih metropola.

    Sabina Blažić u svojoj šetnji kroz Maksimir približava nam melankoličnu, gotovo slikarsku vizuru fluidnog drvoreda u perspektivi, a Ivana Režek na svojim fotokolažima rastače oblike u slojevima, kako bi dočarala prizore snovitih iluzija.

    Sonja Šimatić obilazi stare, napuštene prostore, prazne izloge u zagrebačkoj Ilici da nas podsjeti kako je bilo nekad, a Vlasta Pastuović Aleksić fokusira se na detalje gradskih prozora i fasada, te njihovih stiliziranih struktura. Robert Štimec fotografira gradske spomenike i značajne građevine iz različitih kuteva, pod različitim osvjetljenjima, otkrivajući uvijek iznova drugačije detalje i perspektive, a Ivana Kolić kroz svoje dvije fotografije, Pogled u visinu i Pluto, dočarava nam dvojnost staroga i novoga u krvotoku svoga grada.

    U svoj toj užurbanosti suvremenog života, grad je postao poput nekog živog organizma, čvorište naših susreta koje stalno buja i raste, kada građevine i ulice postaju nijemi svjedoci protoka vremena, podsjećajući nas na cikluse života kroz koje smo putovali i otkrivali prostore oko sebe, ali i unutar sebe, kroz tkanja vlastitih uspomena u dodiru sa urbanim pejzažima.

    mr. art Krešimira Gojanović, ak. slik. graf.

  • Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

    Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

    vrijeme: 23.09.2016. u 19 sati

    mjesto: Caffe Bar LP, Račkoga 11, Zagreb

    Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

    Tomislav Hajek je rođeni Gradišćanin gdje je završio osnovnu i srednju školu.

    Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

    Već u gimnaziji pakazao je interes za fotografiju, s fotoaparatom Bairetta napravio je prve snimke, te razvio prvi film.

    Nakon mature odlazi u Dubrovnik gdje ostaje puni deset godina. Odmah se učlanjuje u foto klub Marin Getaldić, uči osnove fotografije i savladava tehnike laboratorijskog procesa.

    Postaje fotoreporter Lausa, lista omladine Dubrovnika, snima za časopis za kulturu Dubrovnik, Dubrovački vjesnik, službeni fotograf Dubrovačkog muzeja i hotela Palace, te je svjetlom iscrtao mnogobrojne predstave Dubrobovačkih ljetnih igara.

    Izložba akt fotografija autora Tomislava Hajeka

    Osim poslova koje su mu donosile dodatni prihod, izlagao je i na mnogobrojnim klupskim izložbama, te svoje fotografije izlaže na salonima bivše države.

    Po dolasku u Zagreb postaje član foto kluba Zagreb, te također izlaže na klupskim izložbama i raznim salonima. 2002.godine na Salonu fotografije u Osijeku, fotografiju Iluzija osvojila prvu nagradu – zlatnu plaketu, a u Klubu je proglašena „najfotografijom godine“, na još uvijek tradicionalnoj izložbi.

    Hajek

    Prije dvije godine autor također izlaže na zajedničkoj izložbi u Vinkovcima pod nazivom „Četiri erotske priče“ zajedno s profesionalnim fotografima Stankom Abadžićem i Željkom Koprolčecom, te sva tri fotografa jedan model obrađuju fotografski, a četvrti autor, Darko Medvešek, glavni slikar HNK u Zagrebu, isti model iscrtava slikarski.

    Kako je Hajeku pripadnost klubu iznimno bitna, prije nekoliko godina povezuje se s članovima gradišćanskog kluba F4 i postaje njegovim članom. S tim činom obnavlja prijateljstva iz mladosti, te uspostavlja nova, prvo virtualna, a zatim i istinska prijateljstva. Uvijek prihvaća kritike svojih fotografija, ali se ne libi opservirati i fotografije ostalih članova.

    Ova Hajekova samostalna izložba održat će se u Caffe baru "LP", a organizator je udruga 'Fijaker'

    Slike sa izložbe

    • img_20160923_193756
    • img_20160923_192717
    • img_20160923_192647
    • img_20160923_193522
    • img_20160923_193603
    • img_20160923_192248
    • img_20160923_192603
    • img_20160923_192405
    • img_20160923_192336
    • img_20160923_191905
    • img_20160923_192123
    • img_20160923_191948
    • img_20160923_192326
    • img_20160923_191859
    • img_20160923_190838
    • img_20160923_191158
    • img_20160923_191153
    • img_20160923_191300
    • img_20160923_190541
    • img_20160923_190754
    • img_20160923_190803
    • img_20160923_182408
    • img_20160923_182535
    • img_20160923_183740
    • img_20160923_183750
    • img_20160923_190506
    • img_20160923_182508
    • img_20160923_183812
    • img_20160923_182501
    • img_20160923_182518
    • img_20160923_182037
    • img_20160923_182017
    • img_20160923_182006
    • img_20160923_181953
    • img_20160923_181950

Prodaja slika Online

Najnovije na stranici

20 Rujan 2017
20 Rujan 2017
19 Rujan 2017

Tekstovi i fotografije na ovoj stranici vlasništvo su njihovih autora i nije dopušteno njihovo skidanje i upotreba bez odobrenja autora i bez navođenja linka stranice kao izvora.

© 2013 Ludvig dizajn. All Rights Reserved.